Na tim sastancima sudjelovali bi i predstavnici raspravnog vijeća i najmanje jedan od sudaca. Svrha takvih sastanaka, prema sucu Alphonsu Orieu, bila bi da se riješe određena administrativna pitanja tako da na ročište pred raspravnim vijećem dođu pitanja koja su doista sporna.

Tim zaključkom završena je u srijedu rasprava pred sudskim vijećem u predmetu Gotovina, Čermak i Markač o sporu između hrvatske Vlade i haškog tužiteljstva oko tzv. topničkih dnevnika. S tim pripremnim sastancima trebalo bi se započeti početkom sljedeće godine, a nakon toga bit će zakazano novo ročište.

'Spremni smo na takve sastanke, što prije to bolje, jer sadašnja situacija najviše šteti Republici Hrvatskoj', rekao je Gordan Markotić, ravnatelj Uprave za suradnju s Haškim sudom u Ministarstvu pravosuđa, koji je predvodio hrvatskog izaslanstvo u kojem su bili predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva.

'Mi zbog ovog pitanja ne možemo otvoriti pregovore s Europskom unijom u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i stoga nam je drago što će se sada konačno krenuti u raščišćavanje tog pitanja', rekao je nakon rasprave Markotić.

Haško tužiteljstvo je inicijalno tražilo 158 kategorija dokumenata o djelovanju topništva u Oluji, kasnije su smanjili zahtjev na 68 dokumenata, a danas je predstavnik tužiteljstva Alen Tieger rekao da još petnaestak dokumenata više nije sporno i da se slaže s hrvatskom tvrdnjom da nisu nikada proizvedeni, a jedan ili dva dokumenta su i dobili.