PAZITE ŠTO KUPUJETE!

Uvozno voće i povrće – privlačno, ali i potencijalno opasno?

rajčica tjestenina

rajčica tjestenina

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Građani koji se odluče na kupnju rajčice iz Turske ili kupusa s Tajlanda prije stavljanja povrća na vagu i odlaska na blagajnu trebali bi dobro promisliti, nakon objave namirnica za koje je potrebna stroža kontrola zbog povećane mogućnosti kontaminacije opasnim tvarima, hoće li u ponudi potražiti neku zdraviju hranu. Iz Ministarstva poljoprivrede, koje je i objavilo popis 40-ak spornih namirnica, tvrde da razloga za paniku – nema

Osnovni uvjet koji je propisan hrvatskim zakonodavstvom jest da hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, mora biti sigurna za konzumaciju i jedino se kao takva može nalaziti na tržištu. Taj uvjet, provedbom postupka samokontrole, odnosno laboratorijskih ispitivanja, mora ispuniti poslovni subjekt koji se bavi proizvodnjom, preradom ili distribucijom, dakle i uvozom hrane.

'Kad je u pitanju uvoz hrane, subjekt u poslovanju s hranom na području RH laboratorijskim izvješćima o provedenim analizama jamči da je hrana koju je uvezao i stavio na tržište sigurna za konzumaciju. Nadzor nad svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane provodi nadležna inspekcija – veterinarska ili sanitarna, ovisno o vrsti hrane. Isto tako, sanitarna inspekcija provodi službenu kontrolu hrane i kada se hrana nalazi u maloprodaji', poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Na popisu koji je objavljen u Narodnim novinama navedene su sve vrste povrća i namirnica koje mogu sadržavati određene opasne tvari, odnosno zemlja njihovog porijekla te točan oblik opasnosti koji prijeti konzumacijom takve hrane. Stručnjaci ukazuju da 'takvim načinom upozoravanja na određenu hranu nastaje obveza inspekcijskih organa koji moraju izuzeti hranu pri uvozu u Hrvatsku'.

'Aflatoksini ili kao šira grupa mikotoksini metaboliti su plijesni, otrovi koje neke vrste plijesni stvaraju da bi zaštitile svoje stanište i oni su izuzetno toksični za ljude i životinje. Na spomenutom popisu navode se lješnjaci, kikiriki i proizvodi na kojima aflatoksini nastaju tijekom sušenja. Aluminij, kao jedan od također često navođenih štetnih spojeva, jest metal koji može doći iz različitih izvora, okoliša, sirovine... Na tom je popisu jer je izuzetno toksičan i djeluje na živčani sustav uzrokujući bolest sličnu Alzheimerovoj', upozorio je Marijan Katalenić iz analitičkog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Večernjem listu

Osim te dvije najčešće spominjane tvari, navode se i pesticidi, teški metali poput olova i kadmija, mikrobiološka zagađenja hrane, pa i bojila koja se dodaju u ekstrakte čili-paprike kako bi se dobila snažnija crvena boja i time privukao potrošač.

'Ti proizvodi u određenim uvjetima mogu postati opasni i stoga je ključno da se često i prema pravilima provodi kontrola. Ovi su proizvodi na popisu jer potencijalno mogu sadržavati neke od opasnih tvari', napominje Marijan Katalenić.

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da su popis spornih namirnica preuzeli od Europske Unije te navode da sâm popis ne donosi zdravstveno neispravne namirnice ni zabranu stavljanja na tržište, nego ukazuju na nužnost pojačane kontrole. Ukoliko se analizom utvrdi postojanje opasnosti, takva hrana neće dospjeti na police.

Ista pravila i za tržnicu

Odgovorni u Ministarstvu poljoprivrede navode da i za hranu koja se prodaje na tržnicama vrijede jednaka pravila sigurnosti hrane kao i za svu ostalu hranu koja se nalazi na tržištu u Hrvatskoj. Svi proizvođači koji svoju hranu prodaju na tržnicama moraju biti registrirani kod nadležnih tijela i preuzeti svoju odgovornost subjekta u poslovanju s hranom. Registrirani proizvođači su pod nadzorom nadležnih inspekcijskih službi – od proizvodnog objekta do same tržnice, gdje nadzor provodi sanitarna inspekcija.

'Svi koji uvoze namirnice s popisa takvu su hranu dužni prijaviti na granici na kojoj granična veterinarska ili sanitarna inspekcija, ovisno o kojim je namirnicama riječ, uzima uzorke. Ustanovi li se da sadrže nedopuštene toksine, inspekcija ima pravo oduzeti tu pošiljku, neškodljivo je ukloniti ili vratiti u zemlju iz koje je došla', objašnjava proceduru Tanja Iveković iz Uprave za sigurnost hrane i fitosanitarnu politiku pri Ministarstvu poljoprivrede.

Iz tog ministarstva stiže i potvrdan odgovor na pitanje prolazi li i hrana iz domaće proizvodnje analize na putu od njive, odnosno vrta do trgovine te stola potrošača. Ispravnost i sigurnost hrane dokazuje se analitičkim izvješćima o provedenim laboratorijskim ispitivanjima.

'Učestalost laboratorijskih ispitivanja ovisit će i o riziku koji nosi sâm proizvod te opsegu poslovanja. Osim analizama, proizvođač ispravnost osigurava i provedbom preventivnih postupaka samokontrole kao što su dobra proizvođačka praksa ili npr. HACCP sustav', odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.

Nutricionisti, pak, upozoravaju da dugoročna konzumacija takve hrane svakako škodi.

'Primjerice, cimet koji je čak i kontaminiran, ako se stavi u pitu od jabuka, pa se ispeče, neće se ništa dogoditi. Ipak, najveća opasnost za zdravlje je kod onih namirnica koje se koriste u sirovom stanju, onako kako su ubrane, i potiču iz tropskih i suptropskih krajeva te na začine i začinske smjese', ukazuje nutricionost Ignac Kulier u izjavi za RTL.

Na kraju, od predstavnika udruga potrošača stiže potvrda da im se građani još uvijek nisu žalili na sumnjivu i opasnu hranu, odnosno na određene tegobe, no svakako savjetuju čitanje deklaracija i jasno preporučuju potrošačima – pazite što kupujete

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi