U Hrvatskoj se godišnje baci gotovo 300.000 tona hrane, od čega većina u kućanstvima. Kad bacamo hranu, bacamo i novac, energiju, rad, te sve ono što je uloženo u njezinu proizvodnju. O problematici bacanja hrane u emisiji 'Studio 4' govorio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek
Problem bacanja hrane, ističe Tušek, dolazi s modernim i dinamičnim načinom života. 'Nažalost, bacanje hrane je problem koji prati brz i užurban način života. Često se ne razmišlja o tome kako nabavljamo hranu i kako s njom postupamo, a posljedice su vidljive u enormnim količinama otpada', rekao je Tušek za HRT.
'Podaci istraživanja provedenih 2020. godine pokazuju da je količina bačene hrane bila između 280 i 300 tisuća tona, dok novija istraživanja iz 2023. godine ukazuju na još veći broj. Tijekom ove godine očekuju se i najnoviji podaci', naveo je. Na razini Europske unije godišnje se baci gotovo 60 milijuna tona hrane, što u novčanoj vrijednosti iznosi više od 130 milijardi eura, upozorava Tušek. 'Samo zbrinjavanje te hrane dodatno košta oko 10 milijardi eura', naglašava.
vezane vijesti
Problem, kako pojašnjava, uvelike proizlazi iz navika i kulture. 'Živimo u društvu u kojem je hrana simbol izobilja, pa želimo pokazati da imamo. Dinamičan način života, impulzivne kupnje i nedovoljna posvećenost planiranju dovode do toga da se priprema previše hrane koja se ne stigne konzumirati i završi u otpadu', objašnjava.
Najčešće se bacaju meso i riba, zatim voće i povrće, a značajne količine otpada čine i pekarski proizvodi. 'Kada bismo izračunali količine pekarskih proizvoda, gotovo svaki četvrti kruh koji se danas ispeče u Hrvatskoj završi u smeću. To je grozno, poručio je.
Borba protiv bacanja hrane
Na pitanje kako smanjiti bacanje hrane, Tušek ističe da su određena rješenja već u tijeku. 'Već dugi niz godina u europske i nacionalne politike ugrađeni su mehanizmi za smanjenje otpada od hrane. Ministarstvo poljoprivrede zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša provodi informativne kampanje, uključujući aktualnu radio kampanju, kako bi podigli svijest građana o važnosti racionalne potrošnje hrane', pojašnjava Tušek.
Osim kampanja, važan segment je i doniranje hrane. 'Hrana koja se ne može konzumirati u trgovinama ili nakon proizvodnje može se donirati preko socijalnih i karitativnih udruga, te novih banaka hrane u Hrvatskoj. Građani, tvrtke i trgovački lanci mogu tu hranu donirati, a ona završava kod onih kojima je najpotrebnija - socijalno ugroženih i onih u riziku od siromaštva', rekao je.
Cijene hrane pod pritiskom globalnih faktora
Komentirajući cijene hrane, te hoće li se stabilizirati,upozorava da hrana nije pošteđena globalnih kriza. 'Nažalost, cijene hrane nisu nešto što bi zaobišlo globalne krizne situacije. Trenutačno nema velikih naznaka da će hrana poskupjeti, ali sporadično se cijene podižu. U cijenu hrane ugrađen je trošak energije, energenata i ostalih resursa koji omogućuju da hrana dođe u nas dom', kazao je.
Dodaje da racionalno ponašanje potrošača i smanjenje bacanja hrane također utječe na cijene. 'Ako svaki četvrti kruh koji se ispeče završi u smeću, to znači da smo barem 25 posto i tog kruha, već platili u cijeni onog kruha koji smo konzumirali', zaključio je.
