27. lipnja

Utrkom 'Crveni fićo' počinje obilježavanje Dana osječkih branitelja i 106. brigade HV-a

26.06.2019 u 13:59

Bionic
Reading

Memorijalnom utrkom 'Crveni fićo', u četvrtak, 27. lipnja počinje središnji dio obilježavanja Dana osječkih branitelja, Dana osnutka 106. brigade Hrvatske vojske i Dana hrvatskog dragovoljca, najavio je u srijedu Darko Nađ, predsjednik Odbora za branitelje Domovinskog rata i braniteljske udruge grada Osijeka

Obilježavanje se nastavlja u petak, 28. lipnja, na dan osnutka 106. brigade HV-a, kada će se osječki branitelji okupiti kod spomenika 'Crveni fićo' i u mimohodu krenuti do Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata na Trgu slobode, gdje će položiti vijence i zapaliti svijeće za poginule. Nakon toga u Kapucinskoj crkvi bit će služena misa za poginule, nestale i umrle branitelje i civile, rekao je Nađ na konferenciji za novinare.

U petak se na Trgu slobode otvara i Sajam braniteljskih zadruga, a na boćalištu u Industrijskoj četvrti održat će se Boćarski turnir 'Hrvatski dragovoljac'. U petak u 19 sati u kinu Urania je projekcija dokumentarno-igranog filma 'Glavu dole, ruke na leđa', redatelja i scenarista Stipe Majića Pipe, koji govori o posljednjim danima obrane Vukovara od velikosrpske agresije i torturama koje su, po okupaciji, zarobljeni hrvatski branitelji prošli u srpskim koncentracijskim logorima.

Obilježavanje se nastavlja u subotu, 29. lipnja kada će se u sportskoj dvorani Jug II održati 4. međunarodni turnir u sjedećoj odbojci 'Crveni fićo' - memorijal Branko Perković, najavio je Nađ.

U nedjelju, 30. lipnja na sportskom terenu Filipovica počinje Memorijalni malonogometni turnir za poginule dragovoljce, a u ponedjeljak, 1. srpnja na Biljskoj cesti i Nemetinu u organizaciji Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije bit će prvi put obilježena obljetnica blokade UNPROFOR-a koju je tadašnja Zajednica prognanika Hrvatske organizirala 1. srpnja 1994. godine.

Prognanici su, naime, nakon tri godine progonstva bili ogorčeni neučinkovitošću zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) na hrvatskim okupiranim područjima, što je kulminiralo u cijeloj Hrvatskoj. Naveli su tada da predstavnici UNPROFOR-a ne primjenjuju rezoluciju Vijeća sigurnosti UN o povratku hrvatskih prognanika, i usporedo s tim asistiraju u daljnjem etničkom čišćenju prognanih Hrvata u hrvatskim područjima pod okupacijom srpske vojske. Ti su postupci izazvali prognanike na akciju blokade hrvatskih cesta za promet vozila UNPROFOR-a, UNHCR-a i ICR-a.