BURA NA KVARNERU

Usporedili smo plutajući i kopneni LNG terminal - u čemu je zapravo problem?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 07.02.2018 18:56
  • Objavljeno 07.02.2018 u 18:56
Lokacija budućeg plutajućeg LNG terminala

Lokacija budućeg plutajućeg LNG terminala

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Lokalna zajednica na otoku Krku i Primorsko-goranska županija pobunile su se protiv izgradnje plutajućeg LNG terminala u Omišlju iako su se zalagali za tu opciju u prošlosti, dok je u igri bila izgradnja fiksnog terminala. Uz pomoć eurozastupnika Davora Škrleca, profesora sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, pokušali smo raščlaniti zavrzlamu koja je nastala na Kvarneru oko plutajućeg, kopnenog i općenito oko LNG terminala

Plutajući terminal služit će za prihvat LNG brodova, pretovar plina u spremnike na plutajućem terminalu, uplinjavanje plina te isporuku u plinovode do krajnjih kupaca. Financira se i novcem Instrumenta za povezivanje EU-a sa 102,1 milijun eura. Postoji i plan da se u drugoj fazi izgradi kopneni terminal jer plutajućem je rok trajanja 10 godina.

Zašto se lokalno stanovništvo i ekoudruge na Krku bune protiv izgradnje plutajućeg LNG terminala?  

Najveći problem je to što se u procesu uplinjavanja plina na terminalu koriste velike količine morske vode koja se tretira klorom, a on negativno utječe na okoliš. Stanovništvo strahuje da bi klor onečistio Kvarnerski zaljev i uništio morske organizme.

Lokalno stanovništvo je tijekom javne rasprave isticalo zabrinutost i oko toga kako će se sanirati prostor i objekti nakon prestanka rada plutajućeg terminala te kako će se sanirati moguće onečišćenje tijekom njegova rada. Načelnica Omišlja Mirela Ahmetović se tijekom javne rasprave žalila da će općina zaraditi tek milijun kuna od naknada, a lokalno stanovništvo strahuje da će projekt naštetiti turizmu i da će vizualno nagrditi krajolik. Zbog najave Vlade da će se u projekt ići unatoč protivljenju lokalnog stanovništva i odlukama lokalnih vlasti Krčani su najavili i prosvjed na Korzu u Rijeci 3. ožujka.

Zašto su se prije pozitivno izjašnjavali o ideji plutajućeg LNG terminala?

'Zato što je uz plutajući terminal trebala biti izgrađena mini plinska elektrana u kojoj bi se tretirao plin, a koja bi se mogla koristiti i u druge svrhe', kazao nam je Škrlec. Naravno, u tom slučaju ne bi se koristila morska voda i ne bi bilo potrebe za klorom.

Koja je prednost plutajućeg LNG terminala?

Stručnjak objašnjava da su kapitalni troškovi plutajućeg LNG-a manji nego oni za kopneni terminal. I brže se izgradi. A kako se terminal želi što brže pustiti u pogon, onda se odlučilo ići s manjom kapitalnom investicijom, smatra Škrlec. Kupi se tako brod koji se uz izgradnju određene infrastrukture na kopnu brzo može staviti u pogon te investicija može biti gotova u roku od dvije godine. 

  • +3

Lokacija budućeg plutajućeg LNG terminala

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Zašto se nije onda izgradio kopneni LNG terminal?

Zato što je za kopneni potrebno izgraditi i plinsku termoelektranu te zato što nije osigurana financijska konstrukcija za izgradnju, a postojali su i brojni imovinsko-pravni problemi. 'Stalno se premišljamo. Ranije se mogla napraviti studija utjecaja na okoliš s nekoliko rješenja', kaže Škrlec. Smatra da je LNG Hrvatska u vremenskoj stisci jer se takav poseban brod ili turbine za plinsku elektranu ne mogu tek tako kupiti. Postoje liste čekanja, a novac iz europskog fonda moraju potrošiti do 2019. godine. 'Kako se ništa ne događa i stalno se kasni, onda se poseže za rješenjem koje vam je nadohvat ruke, a to je obično loše po okoliš', vjeruje Škrlec.

  • +6
  • +3

Eurozastupnik Davor Škrlec profesor je na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva i stručnjak za energetiku

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

A koje su prednosti kopnenog LNG terminala?

Jednom kad se izgradi operativni troškovi su manji. Može se napraviti i sinergija pa kako je u blizini Luka Rijeka, mogu se sagraditi i hladnjače u kojima bi se držalo voće i povrće što bi prolazilo kroz luku. 'Kombinacija plinske elektrane i hladnjače zapravo bi bila bolja po okoliš. Termoelektrana na plin bila bi u čvorištu plinske transportne mreže i nadomjestila bi loše izvore energije iz ugljena koje imamo', kaže Škrlec te dodaje da bi se takva elektrana mogla napraviti na mjestu današnje termoelektrane na mazut u Urinju, koja se uskoro zatvara. Tako, kaže, imate lokaciju za termoelektranu i ne morate ni zadirati u prostorni plan, a elektrana na plin nam je svejedno potrebna zbog balansiranja plinskog sustava i uparivanja plina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!