Tri sindikata iz sektora obrazovanja i znanosti objavila su da će zaposlenici srednjih škola stupiti u štrajk upravo u razdoblju u kojem se zaključuju ocjene i provode ispiti državne mature. Za razliku od srednjih škola, osnovne škole zasad neće biti obuhvaćene štrajkaškim aktivnostima, javlja Jutarnji.

Prema izjavama sindikalnih čelnika, odluka o štrajku donesena je nakon provedbe referenduma među članovima Sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Rezultati referenduma pokazuju da se većina članstva izjasnila u korist štrajka – podržalo ga je više od 50 posto zaposlenih, što čini preko 5000 prosvjetnih radnika.

Podijeljeni unutar sindikata

Konkretno, u srednjoškolskom sindikatu štrajk je podržalo 3843 člana (50,93 posto), a 3659 članova (48,50 posto) bilo je protiv.

Glavni povod za pokretanje štrajka, kako navode sindikalni predstavnici, planirano je uvođenje reforme strukovnog obrazovanja te bi trebalo zahvatiti 320 strukovnih škola diljem zemlje.

'Goruća tema nam je reforma strukovnog obrazovanja u 320 strukovnih škola. Nismo htjeli štrajkati u vrijeme zaključivanja ocjena i ispita državne mature, no izostanak socijalnog dijaloga je prevagnuo. Nije došlo do poziva iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na dogovor.

Zašto je više od 5000 članova dvaju sindikata u srednjim školama i dalje spremno ići u štrajk u najdelikatnijem trenutku? Jesu li to bezveznjaci kojima nije stalo do djece, koji su moralne nule i koje su sindikati zaslijepili? Naglasak je upravo na najavi frontalnog uvođenja reforme strukovnog obrazovanja u sve škole od jeseni. Mi smo protiv neozbiljne reforme', izjavio je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

'Reforma izgleda kao eksperiment'

Turalija je dodatno upozorio na moguće negativne posljedice reforme, istaknuvši da bi djeca mogla postati žrtve loše pripremljenog sustava.

'Reforma izgleda kao veliki eksperiment u kojem će sudjelovati i vaša djeca. Njoj bi trebala prethoditi evaluacija, analiza aktivnosti, no nje nema. Reforma je eksperimentalno krenula u devet škola, a nema evaluacije. Ne znamo kako će reforma rezultirati. Smanjena je satnica prvog stranog jezika i neki su predmeti prebačeni u module', naveo je Turalija.

Sindikati ističu da, osim odgode reforme, zahtijevaju povećanje osnovice plaće, uvođenje novih koeficijenata te odustajanje od planiranog sustava ocjenjivanja zaposlenih u znanosti i obrazovanju.

Uz srednje škole, štrajku će se priključiti visoko obrazovanje. Tu je informaciju potvrdio glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin.

U proteklim mjesecima sindikati su organizirali niz štrajkova i prosvjeda, uključujući veliki prosvjed održan 9. svibnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Glavni zahtjevi sindikata uključuju pravednije koeficijente za obračun plaća, povećanje osnovice za 10 posto te redefiniranje statusa pomoćnog osoblja i modularne nastave. Sindikalni čelnici optužuju Vladu za ignoriranje njihovih zahtjeva i izostanak stvarnog socijalnog dijaloga.

Nedavno provedeno izjašnjavanje među članstvom pokazalo je visoku razinu nezadovoljstva i spremnost na daljnje sindikalne akcije. Prema dostupnim informacijama, sindikati razmatraju mogućnost organizacije štrajka u lipnju, što bi moglo utjecati na provedbu državne mature. Ova najava izazvala je podjele unutar sindikalne scene.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je da štrajkovi nisu imali smisla te da će školska godina biti produžena ako to bude potrebno. Također je najavio da dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni, što je pojačalo napetosti između sindikata i Ministarstva.