Službeno će Sever postati predstojnik novoosnovanog Ureda za socijalno partnerstvo koji će se baviti 'stručnim, analitičkim, savjetodavnim i administrativnim poslovima za potrebe vlade i premijera, s ciljem jačanja socijalnog dijaloga i partnerstva na nacionalnoj razini', a u stvarnosti još jedan od državnih tajnika i državnih dužnosnika.

'Sever će nam, na temelju svog životnog iskustva i činjenice da je sada u situaciji da je slobodan prihvatiti takvu dužnost, pomoći i kroz njegov doprinos dodatno ćemo osnažiti socijalni dijalog u Hrvatskoj', objasnio je premijer.

Ured za socijalno partnerstvo formalno je osnovan lani, no zanimljivo je da je kratko postojao i prije točno četvrt stoljeća, u doba koalicijske vlade Ivice Račana. Tada ga je također vodio jedan sindikalist - Vitomir Begović, jedan od ranijih frontmena Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Krešimir Sever tako nastavlja niz istaknutih sindikalnih vođa koji u jednom trenutku svoje karijere prelaze 'na drugu stranu': pamti se Dragutin Lesar koji je svojedobno osnovao vlastitu političku stranku, a posebno Boris Kunst koji je iz tvrde sindikalne stolice direktno uskočio u udobnu fotelju saborskog zastupnika HDZ-a u doba premijera Ive Sanadera.

Krešimir Sever, istina, formalno nije napravio takav transfer: on je u sindikatu dočekao uvjete za mirovinu, povukao se - kao oproštajni dar od kolega dobio je bicikl jer nikada nije položio vozački ispit - a tek onda prihvatio je Plenkovićevu ponudu.

Premda je dio medija primijetio da je njegova retorika prema premijeru i prema vladi posljednjih godina ipak malo omekšala.

Rana karijera

Sever, rođen 1959., dijete je zagrebačke Trešnjevke. Nakon srednje škole upisuje studij hotelijerstva i turizma na Fakultetu za vanjsku trgovinu, no ne uspijeva ga završiti jer se navodno morao brinuti za obitelj budući da mu je otac preminuo vrlo mlad.

Godine 1984. zapošljava se u Službi društvenog knjigovodstva, preteči današnje FINA-e, a početkom devedesetih postaje predsjednik sindikata u SDK. Od tada pa sve do danas, svoju karijeru i imidž vezuje isključivo uz sindikalni rad.

Najprije 1993. godine biva izabran za prvog predsjednika Koordinacije hrvatskih sindikata javnih službenika, a 1999. godine osniva Nezavisne hrvatske sindikate i vodi ih idućih četvrt stoljeća.

Zapamćeno je njegovo vezivanje lancima ispred Sabora u znak protesta protiv potpisivanja aranžmana i zajma s MMF-om u doba Račanove vlasti, Sanaderove poteze uspoređivao je s Alan Fordom, od Jadranke Kosor zahtijevao povećanje poreza za bogate, a vladu Zorana Milanovića optužio 'uzimaju građanima sve što mogu te da se brinu samo o tome kako što dulje ostati na vlasti', te joj kao ocjenu dao 'čistu jedinicu'.

Andreju Plenkoviću pohvalio je povećanje bruto minimalca, ali i povećanje plaća državnim dužnosnicima jer je to, kako je objasnio, to 'jamstvo da će nam političari biti najkvalitetniji ljudi'.

'Još od Mateše, preko Račana, Sanadera i gospođe Kosor do Plenkovića, svakome bi se od njih moglo reći da je pokazivao i nekakve odlike socijalne osjetljivosti. Međutim, rekao bih da, kako vrijeme ide, tako zapravo Plenkovićeva Vlada pokazuje još možda i najveći dio te socijalne osjetljivosti', rekao je Sever u lanjskom velikom životnom intervjuu za Večernji list.

Plaća između tri i četiri tisuće eura

Zasad nije poznato koliku će plaću primati na novoj dužnosti, no pretpostavlja se da će ona iznositi između tri i četiri tisuće eura - točan iznos znat će se kada po prvi put u životu preda svoju imovinsku karticu. Dosad je, naime, on odbijao odgovarati na pitanje o svojim primanjima tvrdeći da 'o tome odlučuju članovi sindikata' i

'Mogu reći da mi je standard dobar, prosječno dobar. Supruga Tanja je privatnica, klinička psihologinja jaka u svom poslu, i ima svoj psihološki centar. Ne možemo si priuštiti nešto strašno puno, ali nemamo ni potrebe za time. Nemamo vikendicu, imamo nešto malo ušteđevine. Nemamo brod, nemamo zemlju, nemamo voćnjake. Nemamo ništa od toga. Supruga vozi automobil star nekoliko godina. Ne putujemo na skupa odredišta i sa sinom školarcem, 15-godišnjim Domagojem, još uvijek živimo u kući mojih roditelja na Trešnjevci u kojoj sam odrastao', rekao je Sever u istom intervjuu za Večernji.

U javnosti doživljavan kao grlat i artikuliran, ovaj sindikalist tvrdi da je Hrvate teško izvesti na ulicu zbog naslijeđa iz perioda od 1945. do 1990. godine, kada se svaki disonantan ton smatrao pokušajem rušenja kompletnog sistema. radnike, smatra on, i dalje treba odgajati kako bi bili solidarni i osviješteni za socijalnu pravdu jer to je interes cijelog društva.

Mimo sindikalnog angažmana, zapravo je vrlo teško pronaći Severovo djelovanje u bilo kojoj drugoj javnoj sferi: zabilježeno je da je suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i da je održao nekoliko predavanja na tu temu, a godine 2014. godine je dao podršku inicijativi udruge 'U ime obitelji' za provođenje referenduma o promjeni izbornog sustava. Smatrao je da bi se time demokratizirao politički život u zemlji.

Oženjen je, otac jednog sina.