Umirovljeni vojnici u šezdesetima uskoro bi se, sasvim neočekivano, mogli ponovno naći u uniformama.
Naime, nove obrambene mjere u Velikoj Britaniji mogle bi temeljito preurediti način na koji država koristi svoju stratešku pričuvu u ozračju straha od mogućeg velikog rata.
Prema pisanjima The Timesa, vlada će podići dobnu granicu za pripadnike strateške rezerve s dosadašnjih 55 na 65 godina. Cilj je olakšati mobilizaciju desetaka tisuća veterana u slučaju potrebe, prenosi Express.co.uk.
To znači da bi bivši pripadnici oružanih snaga ostali u sustavu poziva još deset godina duže nego dosad, dok će se općenito spustiti i prag za ponovno aktiviranje. Trenutačno ministar obrane može prisilno pozvati sve veterane koji nisu časnici vojske ili RAF-a, ako su mlađi od 55 godina i napustili su službu prije manje od 18 godina. Kod mornarice to razdoblje iznosi svega šest godina, no novim zakonom usklađuje se na 18 godina.
Pravila bi vrijedila za sve
Ovim bi se promjenama i časnici i nečasnici mogli pozivati sve do 65. godine života. Pravila će automatski vrijediti za sve koji su trenutačno u službi, dok će se oni koji su već otišli u mirovinu moći dobrovoljno prijaviti.
Procjenjuje se da oko 95.000 ljudi spada u stratešku pričuvu, no vlada zapravo ne zna točnu brojku – niti lokacije mnogih od njih – jer godinama nije održavala sustavan kontakt, upozorava izvješće.
Obrambeni izvor za The Times rekao je da se ne može u potpunosti isključiti mogućnost slanja 65-godišnjaka u stvarnu borbu, ali bi se njihove zadaće prije svega birale prema njihovim sposobnostima i ranijem iskustvu. Prema njegovim riječima: „Mnogi od ovih [ljudi] imaju iskustva s raspoređivanjem u Irak i Afganistan, a uloge koje bi na kraju mogli obavljati mogle bi biti kibernetičke, logističke ili obučne.“
Širi se prag mobilizacije
Postojeća pravila dopuštaju pozivanje pričuvnika samo u slučaju „nacionalne opasnosti, velike izvanredne situacije ili napada na Ujedinjeno Kraljevstvo“. Sada se taj prag proširuje i na „ratne pripreme“, jednako kao i za nedavno otpuštene pričuvnike.
Ministarstvo obrane poručilo je da bi dio pričuvnika mogao biti aktiviran isključivo za specijalizirane, neborbene uloge, primjerice kibernetičku sigurnost.
General-pukovnik Paul Griffiths, zapovjednik Stalnog zajedničkog zapovjedništva, koje vodi pripreme za suočavanje s rastućim rizikom od rata, izjavio je: „Moramo osigurati da naše oružane snage mogu koristiti broj i vještine potrebne za suočavanje s tim. U potpunosti podržavam ove mjere, koje će nam dati najširi mogući bazen iskusnog osoblja na koje se možemo osloniti u kriznim vremenima.“
Ove promjene, dio paketa zakona o oružanim snagama predstavljenog u četvrtak u parlamentu, BBC naziva ključnim korakom u jačanju britanske pripreme za potencijalni sukob.
NATO: Postoji stvari rizik od rata
James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za inovacije i sigurnosne sustave, nedavno je upozorio: „Postoji stvarni rizik od rata. To smo čuli od naših obavještajnih šefova, od naših političkih čelnika diljem Europe. I moramo biti jaki kako ne bi bilo rata. Najbolje odvraćanje bit će to što smo sposobni.“
Naglasio je i da je riječ o „trenutku stvarnog rizika“ te dodao: „I to će biti rasprava koju će Rusi poticati iza kulisa. Moramo držati nogu na gasu. Nemamo sposobnosti koje su nam potrebne.“
Nekad su pričuvnici imali obveznu obuku
Do 1990-ih, svi koji su bili pod „obvezom služenja u pričuvi“ morali su jednom godišnje odraditi vikend obuke te polagati testove fizičke spremnosti i rukovanja oružjem. Ta je praksa u međuvremenu ukinuta.
Oni koji su već napustili vojsku i nalaze se u strateškoj pričuvi neće biti automatski pogođeni novim pravilima – osim ako se sami odluče vratiti. Danas samo oko 5 posto veterana uopće ima važeću obvezu služenja, a ne zna se koliko će se ta brojka povećati nakon promjena.
Ministarstvo obrane planira nove mjere uvesti na proljeće iduće godine.