SDP PROTIV VLADINOG PRORAČUNA

'Ukinuti harač i radna mjesta u državnoj upravi!'

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 25.11.2009 16:05
  • Objavljeno 25.11.2009 u 13:52
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Klub zastupnika SDP-a neće prihvatiti Vladin prijedlog proračuna za 2010. godinu jer smatraju da je nerealan. Traže da se donese odluka o privremenom financiranju dok se ne donesu svi zakoni koji bi pomogli da se proračun podigne na realne osnove

SDP-ova Milanka Opačić rekla je da sutra u Saboru neće prihvatiti proračun za 2010. godinu jer je napravljen na nerealnim osnovama i procjenama te će kao takav doživjeti nove rebalanse.

Davor Pongračić/Cropix

Davor Pongračić/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Davor Pongračić

Milanka Opačić (SDP)

'Zbog toga ćemo tražiti da se ovaj proračun u ovom trenutku odbije i da se donese odluka o privremenom financiranju za naredna tri mjeseca', iznijela je Opačić zaključak Kluba zastupnika SDP-a i rekla da bi u to vrijeme 'ozbiljno raspravili sve mjere i zakone koji su važni kako bi Hrvatska izašla iz krize i kako bi proračun za 2010. bio napravljen na realnim osnovama, bez potrebe za novim rebalansima'.

Slavko Linić, potpredsjednik Vlade u nekadašnjoj SDP-ovoj koalicijskoj vladi, tvrdi da se novom fiskalnom politikom mora 'rasteretiti građane, ojačati potrošnju i time rasteretiti privredu da se okrene investicijama'.

Linić smatra da bi se 'smanjenim prihodima preusmjerenim na oporezivanje bogatijih i onih koji žive od imovine, koji paraliziraju gospodarske aktivnosti kroz špekulativne poslove', uspjelo napokon definirati prihodovnu stranu. 'Tek tada će SDP biti voljan razgovarati o reformi uprave, zdravstvenog sustava i decentralizaciji zdravstva, socijale i obrazovanja na regionalne i lokalne samouprave', rekao je Linić.

Beus Richenberg (HNS):

'Stavke za plaće i ostale materijalne troškove državne administracije iznose ukupno 30 milijardi kuna pa neka Vlada na toj stavci uštedi 20 posto i zahvali 20 posto onih koji su višak. Tu ćemo dobiti šest milijardi kuna i to ćemo dati za pomoć za nezaposlene, jer to će oni biti kad dođu na burzu. Ostatak možemo preraspodijeliti za povećanje konkurentnosti i pomoć gospodarstvu.'

'Otpustiti 30 posto zaposlenih u državnoj upravi'

'Bez smanjenja poreznog opterećenja, financijskog i fiskalnog opterećenja građana i privrede mi ne vidimo mogućnost gospodarskog rasta', tvrdi Linić, a najveću šansu vidi u HŽ-u.

Da bi se postigao toliko potreban gospodarski rast, Linić kaže da građani moraju imati dovoljno da bi trošili: 'S većom potrošnjom proizvodilo bi se više domaće robe, a realni sektor ušao bi u investicije. Zato i smatramo da je ulaganje u željezničku infrastrukturu, ulaganje u obnovu i potpuno drukčiji teretni promet HŽ-a prilika da se pokrenu aktivnosti u građevinarstvu, u metalnoj industriji, elektroničkoj industiji.'

Linić se zalaže za otpuštanje oko 30 posto zaposlenih u državnoj upravi, ali oni ne bi ostali bez mogućnosti za zapošljavanje jer bi se, kada bi svi sektori počeli 'raditi i jačati gospodarske aktivnosti, otvorila nova radna mjesta u realnom sektoru'.

'Što je veći gospodarski rast, to je veća šansa da se Hrvatska ponovno stabilizira i izvuče iz krize koja nas čeka u 2010', upozorava Linić i traži od države, za koju kaže da je najnelikvidnija, da plaća sve obaveze u roku od 30 dana.

'Menadžeri u Podravci zarađuju milijune bez poreza'

Linić predlaže uvođenje poreza na imovinu, s time da se isključe siromašni koji žive u 30 metara kvadratnih te da se ukine komunalna naknada koju, kaže, nema nitko u svijetu. 'Treba oporezivati mrtvi kapital, a ne da se događa kao kod menadžera Podravke da si umjesto plaće isplaćuju dionice na kojima zarade nekoliko milijuna kuna, a prosječni radnik godišnje zaradi oko 45.000 kuna.'

HDZ-ov Goran Marić odbacio je optužbe da je država generator nelikvidnosti i ustvrdio da država 'svoje obaveze redovito podmiruje, ali ne svojim poduzećima nego svim poduzetnicima'.

'Problem je brodogradnja'

'Ako se ostvari i gospodarski rast od 0,5 posto i ako inflacija bude tri posto, ako svi efekti od novih poreza i trošarina budu prema očekivanju, vjerujem da će se sve ostvariti osim trošarina na brodogradnju', rekao je Marić i dodao da je problem jer mala privatna brodogradilišta nisu proizvodila dovoljno brodova. 'Nisu proizvodili jer ne mogu prodavati po ovim uvjetima i tu treba razmisliti o povratku na staro.'

Davor Pongračić/Cropix

Davor Pongračić/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Ranko Šuvar

Goran Marić (HDZ)

Na pitanje bi li se proračun mogao napuniti bez kriznog poreza, takozvanog harača, Marić je rekao da je 'u onom trenutku to bilo jedino rješenje', a tek ćemo vidjeti kakav će to dugoročni efekt prouzročiti. 'Dugoročno treba razmišljati o rasterećenju gospodarstva, da se sa što manje poreza dobije što više.'

'Treba nam generalna porezna reforma'

Marić vjeruje da je proračun ostvariv uz maksimalnu financijsku disciplinu i poštivanje pravila 'da nitko nema pravo ne platiti porez i biti drukčiji od svih ostalih, jer inače nije moguće dobro funkcionirati'.

O novim davanjima kao što je porez na kapitalnu dobit Marić nije htio posebno govoriti, ali rekao je da doprinose, porez na dobit, trošarine i ostale obaveze poduzetnici trebaju na vrijeme plaćati, pa kaže: 'Kada bi samo INA riješila svoje obaveze, bilo bi puno lakše.'

'Nakon svega dolazi vrijeme potrebe generalne porezne reforme koja se ne smije donijeti na brzinu', rekao je Marić. Smatra da se ona mora donijeti konsenzusom, a vjeruje da za to imamo vremena i volje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi