Val prosvjeda izbio je zbog sve težih životnih uvjeta i ekonomske krize, no vrlo brzo poprimio je političku dimenziju. Prosvjednici su se danima okupljali u brojnim gradovima, a jedan od najvećih valova zabilježen je u četvrtak, dvanaeste noći demonstracija.

Mnogi su se, prema svjedočenjima, odazvali i nakon javnih poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, koji iz egzila poziva na otpor Islamskoj Republici.

Hameneijeva poruka i eskalacija nasilja

Dan nakon masovnih okupljanja iranski vrhovni vođa Ali Hamenei poslao je jasnu poruku: 'Islamska Republika neće uzmaknuti.' Prema brojnim izvorima, upravo nakon te izjave nasilje je eskaliralo.

Sigurnosne snage i Islamska revolucionarna garda (IRGC), koje djeluju izravno po njegovim zapovijedima, pojačale su intervencije na ulicama, a svjedoci govore o najkrvavijim obračunima upravo nakon tog upozorenja.

'Bio je to jednostrani rat'

Mlada žena iz Teherana opisala je petak kao 'dan sudnjeg dana'. 'Čak su i udaljene četvrti bile prepune ljudi, mjesta za koja ne biste vjerovali da će izaći na ulice', rekla je.

No već sljedeći dan, tvrdi, sve se promijenilo. 'U petak su samo ubijali, ubijali i ubijali. Vidjeti to vlastitim očima toliko me slomilo da sam potpuno izgubila moral. Bio je to krvav dan.'

Dodaje da se nakon toga strah uvukao među građane pa su mnogi počeli uzvikivati slogane iz svojih domova i uličica. 'U ratu obje strane imaju oružje. Ovdje ljudi samo viču – i bivaju ubijeni. Ovo je jednostrani rat.'

Basidž i IRGC na ulicama, pucnjava iz neposredne blizine

U gradu Fardisu, zapadno od Teherana, svjedoci tvrde da su pripadnici paravojne formacije Basidž, povezane s IRGC-om, iznenada napali prosvjednike nakon višesatne odsutnosti policije.

'Došli su na motociklima, u uniformama, i pucali izravno u ljude', tvrde očevici. Govori se i o neoznačenim vozilima iz kojih se pucalo po stanovnicima u uskim ulicama, čak i na one koji nisu sudjelovali u prosvjedima. 'U svakoj ulici poginule su dvije ili tri osobe', rekao je jedan od svjedoka.

Informacijska blokada i nepouzdane brojke žrtava

Iranske vlasti su nakon izbijanja nemira gotovo u potpunosti isključile internet, čime je izvještavanje dodatno otežano. Strani novinari nemaju slobodan pristup zemlji, a informacije se prikupljaju preko aktivista i organizacija izvan Irana.

Norveška organizacija Iran Human Rights objavila je da je ubijeno najmanje 648 prosvjednika, među njima i devetero maloljetnika. Lokalni izvori govore o znatno većim brojkama, no one se ne mogu neovisno potvrditi.

Iranske vlasti, s druge strane, tvrde da je poginulo i stotinjak pripadnika sigurnosnih snaga te prosvjednike nazivaju 'izgrednicima' i 'teroristima', optužujući SAD i Izrael za poticanje nereda.

Bolnice preplavljene, tijela ne predaju obiteljima

Medicinsko osoblje koje je govorilo za BBC opisuje kolaps zdravstvenog sustava. Bolnice su, kažu, preplavljene mrtvima i teško ranjenima, osobito s ozljedama glave i očiju.

Svjedoci navode da su neka tijela 'slagana jedna na druga' te da nisu predavana obiteljima. U pojedinim gradovima, tvrde izvori, od obitelji se tražilo da 'plate metke' kako bi preuzele posmrtne ostatke svojih bližnjih.

UN izražava zabrinutost zbog pretjerane sile

Glavni tajnik UN-a António Guterres izjavio je da je 'šokiran izvješćima o nasilju i pretjeranoj upotrebi sile protiv prosvjednika'. Posebni izvjestitelji UN-a upozoravaju da je upotreba smrtonosne sile protiv civila neprihvatljiva, neovisno o konačnom broju žrtava.

Svjedočanstva koja stižu iz Irana ukazuju na razmjere nasilja koje, zbog informacijske blokade, svijet tek djelomično uspijeva sagledati.