U snažno intoniranom izvješću pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih naroda, posebna izvjestiteljica Francesca Albanese pozvala je desetke velikih multinacionalnih kompanija da odmah prekinu poslovanje s Izraelom, upozorivši da riskiraju suučesništvo u ratnim zločinima u Pojasu Gaze i okupiranom Zapadnom obalom
Albanese, stručnjakinja za međunarodno pravo iz Italije, inače je poznata po oštrom tonu prema Izraelu – već je ranije tvrdila da Izrael provodi genocid u Gazi, a sada je to ponovila, dodavši kako je riječ o 'jednom od najokrutnijih genocida u suvremenoj povijesti', piše BBC.
U svojem najnovijem izvješću navodi niz velikih korporacija koje, kako tvrdi, profitiraju na ratu i tako postaju suučesnici u zločinima. Među prozvanima su proizvođač oružja Lockheed Martin, tehnološki divovi Alphabet (Google), Amazon, IBM i Microsoft – za koje tvrdi da pružaju tehnologiju koja omogućuje izraelskim vlastima nadzor i ciljanje Palestinaca. Spominje i Caterpillar, Hyundai i Volvo, čiji se strojevi koriste za rušenje kuća i ravnanje gradova pogođenih bombardiranjem.
vezane vijesti
Na popisu su i financijske institucije poput BNP Paribasa i Barclays banke, koje su, prema izvješću, kupovale izraelske državne obveznice tijekom rata.
Izraelske vlasti brzo su odbacile izvješće, nazvavši ga 'neutemeljenim' i 'osuđenim na zaborav', dok je vlada SAD-a optužila Albanese za 'neprihvatljiv političko-ekonomski rat protiv američkog i svjetskog gospodarstva'.
Opoziv sjećanja na Južnu Afriku
Albanese svojim izvješćem podsjeća na povijesni presedan – globalni pritisak na kompanije koje su poslovale s režimom apartheida u Južnoj Africi. Tad su UN-ove sankcije i potrošački bojkot doveli do vala deinvestiranja, što je pomoglo urušavanju rasističkog režima. Sličnu taktiku sada primjenjuje i Albanese: javnim prozivanjem poznatih imena pokušava potaknuti javni pritisak i financijsku izolaciju Izraela.
Međutim, optužba za suučesništvo u genocidu najopasnija je za same kompanije – jer prema međunarodnom pravu, suučesništvo se definira kao doprinos djelima genocida, čak i bez izravne namjere. Odvjetnici za ljudska prava već su upozorili europske vlade da bi nastavak prodaje oružja Izraelu mogao dovesti do sudskih postupaka za suučesništvo.
Neki od prozvanih su se oglasili. Lockheed Martin poručio je da je riječ o državnim poslovima i da odgovornost leži na američkoj vladi. Volvo je odbacio navode, tvrdeći da su temelje na 'djelomično netočnim informacijama' i da tvrtka ulaže napore u poštivanje ljudskih prava – ali je i priznao da ne može kontrolirati gdje će njihova vozila završiti nakon prodaje.
Pravne posljedice i politički pritisak
Dok UN-ova izvješća formalno nemaju pravnu snagu, imaju moć oblikovanja javnog mnijenja i političkog pritiska. Albanese se nada da bi upravo to moglo potaknuti kompanije i vlade na povlačenje iz Izraela.
Izvješće je naišlo na široku podršku iz afričkih, azijskih i arapskih zemalja, koje su pozvale na ekonomski bojkot Izraela i stale iza tvrdnji o genocidu. Neki su čak optužili Izrael da pokušava diskreditirati međunarodne pravnike poput Albanese.
Europske zemlje, tradicionalno sklonije Izraelu, ovoga su puta također bile kritične – posebno zbog uskraćivanja humanitarne pomoći Gazi – te su podsjetile da Izrael, kao okupacijska sila, ima obvezu osigurati minimum za preživljavanje civilnog stanovništva.
No politički najvažniji faktor ostaje – SAD. Sjedinjene Države napustile su Vijeće UN-a za ljudska prava kada je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost u siječnju. Washington je komentiravši izvješće, optužio Albanese, čiji je tim kontaktirao s američkim tvrtkama radi informacija o njihovim poslovima s Izraelom, za 'neprihvatljivu kampanju političkog i ekonomskog ratovanja protiv američkog i svjetskog gospodarstva'.
