U slučaju havarije na moru, hrvatske hitne službe ne bi mogle brzo priskočiti u pomoć. Ako kojim slučajem treba spašavati putnike broda, sve je na posadi, zaključak je okupljenih na skupu svih vojnih i civilnih službi, koji je početkom svibnja održan u splitskoj Lori, doznaje 24sata.

Povod tom sastanku bila je tragedija koja se dogodila u ožujku. Naime, mladić s Lastova je preminuo nakon što je od poziva hitnoj pomoći do njegova dolaska u bolnicu trebalo čak osam i pol sati, jer nije bilo helikoptera. Izvidi DORH-a u tom slučaju još uvijek traju.

'Ondje je rečeno kako Hrvatska nema standardne operativne postupke za spašavanje i evakuaciju s brodova, kao ni razvijenu tu sposobnost, a predstavljamo se kao turistička zemlja. U dva slučaja brodovi su proslijeđeni talijanskoj obalnoj straži, koja je dalje postupala', govori za 24sata osoba koja je dobro upućena u sadržaj tog sastanka.

Turistička zemlja

Koliko je neugodna konstatacija govori i činjenica da je Hrvatsku lani posjetilo gotovo 22 milijuna ljudi. U naše je luke uplovilo 86 kruzera s milijun putnika, a podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, imamo više od 2700 tvrtki koje iznamljuju gotovo 6000 brodova. Jadrolinija sama godišnje preveze 12 milijuna putnika, a tu je i 125.000 ljudi koji žive na otocima, kojima hitne službe također trebaju pomoći.

U već spomenutom ministarstvu rade na nacionalnom operativnom planu masovnog spašavanja te namjeravaju nabaviti dodatna plovila koja će služiti u akcijama traganja i spašavanja.

No, u praksi su najdalje otišli vatrogasci, koji su sa svojim kolegama iz Slovenije i Italije oformili timove za spašavanje i gašenje požara na 550 četvornih kilometara sjevernog Jadrana.

Pitanje nadležnosti i opremljenosti

Čak i kad bi hitne službe znale u čiju nadležnost spadaju spašavanja na moru, pitanje je bi li imale resursa za poduzimanje takvih akcija. Vojska ima ovlasti traganja i spašavanja u slučaju pada aviona u more, ali nitko nema ovlasti zapovijediti evakuaciju s brodova. 

Helikopteri hitne pomoći na sebi nemaju ugrađeno vitlo za spuštanje tehničara ili ukrcaj pacijenata. Postoji mogućnost nadogradnje, ali za to država mora dati još novca. Zbog toga se nade polažu u dva helikoptera Civilne zaštite, no posade i piloti su i dalje na obuci, a uz to nemaju ugovor za rad s HGSS-om, niti su proveli zajedničku obuku spašavanja helikopterom. 

Situaciju je, tako, 'izvukao' MORH, koji će, odlukom ministra Ivana Anušića, asistirati HGSS-u i vatrogascima u akcijama spašavanja. No, helikopterima Mi-171Sh, unatoč svoj potrebnoj opremi, istječe radni vijek, pa i Hrvatska vatrogasna zajednica razmišlja o nekim drugim načinima za opremanje i najam letjelica.