Prošlogodišnji uzgoj dagnji, namijenjen tržištu, gotovo je u cijelosti propao – sve školjke su uginule ili se raspale.

“Jednostavno, to je, kažem, jedan, dva na nizu u kojem bi trebalo biti, možda u nekim boljim očekivanjima, 20 - 25 kilograma,” opisuje jedan školjkar razmjere gubitka za HRT.

Iskusni uzgajivači priznaju da ne pamte sličnu katastrofu – u samo nekoliko tjedana ostali su bez gotovo cijele proizvodnje.

“Mi smo tada, tih mjesec dana apsolutno zaustavili prodaju, da vidimo, jer smo bili u apsolutnom šoku; nismo znali uopće što se događa ni što ćemo raditi. I tada su se te prognoze neke pokazale čak i gorim. Mi smo nekako se podsvjesno nadali da to nije ta šteta koja je na prvi mah izgledala da je i 90 posto i više, međutim u konačnici, to se pokazalo da je to upravo to i morali smo početi s nule,” ispričao je Zdravko Lazić iz Brijeste.

Ono što ih je posebno zateklo bila je munjevita dinamika ugibanja.

“Praktički ispada da se to sve u dva dana dogodilo, taj kompletni pomor, jer poslije toga - ono što smo mogli vidjeti, jedan mali postotak je preživio. Znači, praktički ispada da se u jedan dan dogodilo sve. Sad, je li to od visokih temperatura u moru, pa je to bila kulminacija, taj dan, ili što se dogodilo - to nismo uspjeli ni shvatiti,” dodaje Lazić.

Je li more postalo pretoplo za život školjki?

Ovaj problem ne muči samo jednog ili nekoliko uzgajivača – svi koji se bave uzgojem školjki u Malostonskom zaljevu, njih oko šezdeset, suočavaju se s istim posljedicama.

“Mislim da je gubitak nekih 80 posto. Veliki mortalitet, prvo dagnje, sada vidimo prilikom spremanja, čišćenja kamenica, koje onda nisu bile konzumne, nismo možda obraćali pažnju, više smo se fokusirali na dagnju, međutim, vidimo da je bilo štete što se tiče mortaliteta i na samim kamenicama,” istaknula je Marija Radić iz udruge Stonski školjkari.

Iako su znanstvenici prošle godine ispitali dagnje na poznate patogene, rezultati su pokazali da nijedna uobičajena bolest nije bila prisutna.

“Još prošle godine, nakon velikog pomora dagnji, znanstvenici su napravili ispitivanje dagnji na poznate bolesti. Ispostavilo se da nije pronađen trag niti jedne bolesti koja je do tada bila poznata. Stoga školjkarima ostaje strah da se ovo sve događa isključivo radi visokih temperatura,” izvijestio je HRT.

Veterinari testirali školjke na poznate uzročnike

“Postoji mogućnost da su uzročnici takvih pomora i neki drugi, međutim, kolege veterinari su testirali na poznate uzročnike, dosad poznate uzročnike pomora dagnji, i pokazalo se da takvi uzročnici nisu pronađeni. Što ne znači da možda je nešto novo i nešto drugo, radi se, naravno, na tome, ali to nije nešto što se može od danas do sutra reći da je ovako ili onako,” pojasnila je dr. Ana Bratoš Cetinić sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Sve ukazuje na jednu stvar – značajno i dugotrajno zagrijavanje mora.

“Ne bi to bio problem da je to jednokratno, jedan dan, ali to su sada temperature koje traju po nekoliko dana. Čak znanstvenici, koji se time bave su uočili da postoje i toplinski valovi u moru. Naime, one na temperaturama od preko 28, a da ne kažem 30 stupnjeva, mogu izdržati svega nekoliko dana, između 10 i 15, u ovisnosti kakva im je prehrana, u kakvom su stanju, odnosno kakva im je kondicija,” dodaje Bratoš Cetinić.

Ni veće dubine više nisu sigurne

Mnogi vjeruju da je dublje more sigurnije za uzgoj, no posljednji događaji pokazuju suprotno.

“Glavnina proizvodnje, i nas i naših kolega, se odvija na dubini od 20+ metara, tako da ima nekih uzgojenih polja koja su u plićim dijelovima, međutim, tu je i jedan razlog zašto se ne uzgaja više na tim plićim dijelovima, zato što tu riba puno više problema stvara, tu se samo djelomično radi. Međutim, ta uzgojna polja na nekih 13,14 metara dubine su nastradala u potpunosti do nekih dubine od tri i pol, četiri metra od površine, to je apsolutno sve nastradalo.

Ali kažem, nekakva logika, ono što mi kao laici nekako pokušavamo shvatiti i zaključiti, da bi trebalo prvo u tim plićim dijelovima da se dogodio taj pomor i možda u većoj, u stopostotnom ako je u dubini toliko. Međutim, to se nije događalo postepeno,” rekao je Lazić.

Osim što ugiba odrasla populacija školjki, ugrožena je i mlađ, što predstavlja dodatni problem za buduću proizvodnju. S obzirom na manjak mlađi, sljedećih godina očekuje se znatno manji prinos školjaka, što dugoročno prijeti opstanku školjkarstva u tom dijelu Jadrana.