NAKON TRI I POL GODINE

U petak je Vijeće za obranu: Ovo su najvažnije stvari koje trebate znati

21.05.2025 u 12:36

Bionic
Reading

Sjednica Vijeća za obranu, na kojoj će se razmatrati najvažniji dokumenti iz obrambenog sektora, održat će se u petak 23. svibnja, oko tri i pol godine nakon što je održan zadnji sastanak tog vijeća

Nakon što je predsjednik RH Zoran Milanović na izborima početkom godine osvojio još jedan mandat na Pantovčaku, prestala su prepucavanja između njega i Vlade, koja su obilježila njegov prvi mandat, te su 'dva brda' počela pomalo dogovarati važne stvari koje su godinama bile na čekanju zbog osobne netrpeljivosti Milanovića s jedne strane te premijera Andreja Plenkovića i bivšeg ministra obrane Marija Banožića s druge.

Tako su Milanović i Plenković u travnju dogovorili da će se sjednica Vijeća za obranu održati u svibnju, a u ponedjeljak je Nova TV objavila da će to dogoditi u petak 23. svibnja.

Što je Vijeće za obranu?

Vijeće za obranu je, prema definiciji iz Zakona o obrani, oblik koordinacije tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane. Ono razmatra temeljne strateške dokumente iz područja obrane te strateška pitanja vezana uz razvoj, opremanje i modernizaciju Oružanih snaga te financiranje i sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u inozemstvu.

Također razmatra obrambena pitanja koja proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama te daje preporuke nadležnim državnim tijelima oko njihovih prijedloga o načinima rješavanja najsloženijih pitanja iz područja obrane.

Tko su članovi Vijeća za obranu?

Članovi Vijeća za obranu su, po svojim dužnostima, predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, ministri obrane, vanjskih poslova te financija, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora i savjetnik predsjednika RH za obranu.

Što će u petak biti na dnevnom redu?

Glavni dio dnevnog reda je poznat: razgovarat će se o Strategiji obrane i o Dugoročnom planu razvoja OSRH (DPR), dva temeljna dokumenta neophodna za kvalitetno funkcioniranje Oružanih snaga. Osim ta dva temeljna dokumenta, Milanović je predložio da se razgovara o uvođenju obaveznog vojnog roka, odnosno vojnog osposobljavanja.

Hrvatska vojska
  • Hrvatska vojska
  • Hrvatska vojska
  • Hrvatska vojska
  • Hrvatska vojska
  • Hrvatska vojska
    +6
Ilustrativna galerija/Hrvatska vojska Izvor: Promo fotografije / Autor: MORH/ T. Brandt

Vlada već neko vrijeme najavljuje uvođenje vojnog roka, s čime se trebalo krenuti 1. siječnja ove godine, no, po svemu sudeći, prijedlog bi mogao zaživjeti tek početkom 2026. Milanović je u više navrata izjavljivao da se načelno ne protivi uvođenju obaveznog vojnog roka, ali je tražio da mu se objasne razlozi za njegovo uvođenje i što se time želi postići, kao i druge tehničke detalje oko provođenja, s obzirom na to da je on ipak vrhovni zapovjednik OSRH.

Koja je važnost Strategije i DPR-a?

Riječ je o dva važna dokumenta za funkcioniranje Oružanih snaga. Strategija obrane Republike Hrvatske temeljni je konceptualni dokument kojim se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihova budućeg razvoja. DPR je temeljni dokument obrambenog planiranja i njime se utvrđuje dugoročna projekcija razvoja potrebnih vojnih sposobnosti te definiraju resursi za njihovu realizaciju.

Hrvatska je zadnji DPR usvojila za razdoblje 2015. - 2024., a novi je trebalo, čak i da nije došlo do drastične promjene sigurnosne situacije u posljednjih deset godina, prvenstveno u pogledu ruske invazije na Ukrajinu, donijeti i prije. Sa Strategijom obrane situacija je puno gora jer je aktualna donesena 2002., a proteklih godina i desetljeća u više se navrata isticalo da je nužno donijeti novu, no to nije učinjeno. Nakon što se ta dva dokumenta razmotre na Vijeću za obranu, bit će poslana u zakonodavnu proceduru.

Kada je održana posljednja sjednica Vijeća?

Vijeće za obranu sastalo se posljednji put 9. studenog 2021. Od tada se Plenković i Milanović nisu mogli dogovoriti o održavanju nove sjednice, iako je predsjednik u više navrata tražio njeno sazivanje. Nakon posljednje sjednice posvađali su se oko toga je li Milanović sprječavao načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja da govori na njoj ili ne, a predsjednik se prilično žestoko obrušio na Plenkovića.

'Plenković je odlučio lagati čak i o sadržaju današnjeg sastanka Vijeća za obranu i tako još jednom pokazati kakav je on tip čovjeka. Osim što si je dopustio, što je doista nevjerojatno, javno govoriti o sadržaju i karakteru sastanka Vijeća za obranu, Plenković je u izjavi novinarima odlučio javno poniziti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Reći da admiralu Robertu Hranju nije bilo dopušteno govoriti na sastanku bezočna je laž. Upravo suprotno, nije bilo dopušteno da se beskrupulozno manipulira načelnikom Glavnog stožera OSRH. Ne može višenamjenska Plenkovićeva ulizica (bivši ministar obrane Mario Banožić, op. a.) omalovažavati jednog od najboljih hrvatskih časnika, kojemu nije ni do koljena znanjem, a da ne govorimo ponašanjem. To mu dopustiti bilo bi nadrealno', poručio je Milanović u izjavi 9. studenog 2021.