'Nije to toliko teško i mučno, trebalo se to događati svaki mjesec u zadnje četiri godine. Imamo dva važna dokumenta, dugoročni plan razvoja OSRH-a i strategiju obrane, ključni dokument koji je prvi put donesen u mom mandatu. Vijeće za obranu je dobar format i sjajna prilika da se takve teme stave na stol. Taj odnos mora biti neposredniji. Tu je sijaset tema koje su važne i bitne - pitanje nacionalne sigurnosti, svijet, susjedi, granice... Šteta je i propuštene su velike prilike u zadnje četiri godine', rekao je Kotromanović u 'Novom danu' na N1.

U petak sjednica Vijeća za obranu

Podsjetimo, nakon tri i pol godine, kada je održana posljednja sjednica Vijeća za obranu, premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović dogovorili su i supotpisali termin nove sjednice, a održat će se u petak 23. svibnja u 12 sati na Pantovčaku. Posljednja sjednica Vijeća za obranu održana je u studenome 2021.

Nakon što je u siječnju ove godine osvojio novi mandat na čelu države, predsjednik Milanović ponovno je predložio premijeru Plenkoviću da sjednu za isti stol, što je ovoga puta on i prihvatio. No prije toga su u Vladi pripremali vojne dokumente koje Vijeće treba raspraviti. U travnju je premijer uputio Milanoviću nacrt Strategije obrane RH i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH te su se usuglasili o održavanju sjednice u svibnju, nakon prvog kruga lokalnih izbora.

Među temama koje treba raspraviti je i uvođenje obveznog vojnog roka, a Vlada ga planira uvesti krajem ove ili početkom iduće godine izmjenom Zakona o obrani.

'Banožić nije htio ni razgovarati s predsjednikom'

Na pitanje zašto Plenković i Milanović sad sjedaju za stol Kotromanović kaže: 'Možda se promijenila svijest, možda su taštine stavljene ispod. Možda su shvatili, jer bio je velik i pritisak javnosti i medija. Utjecao je i rezultat predsjedničkih izbora, ljudi su rekli ono što bi trebalo raditi u budućnosti, a to je suradnja koja ne smije biti minimalna. Ona mora biti proaktivna, oni moraju razgovarati o bitnim temama, jer to su ključne stvari za državu, pogotovo u kriznim vremenima, kakva imamo danas.'

Kotromanović smatra da je bilo pogrešno to što je Vlada donosila odluke bez predsjednika Republike. 'Uvijek sam tražio širu javnu raspravu. Bivši ministar obrane Mario Banožić nije htio ni razgovarati s predsjednikom. To se ne smije događati, posebno kad imate vrhovnog zapovjednika na vrhu te piramide.'

Prema nekim najavama, novi zakon ukinut će dio ovlasti predsjednika Republike.

'Ne znam što se događa. Zadnje izmjene su rađene o vojnom roku. Nema potrebe za time. U moje vrijeme bio je Josipović i ja sam imao svoje ideje, želio sam reducirati neke stvari. Smatrao sam da nema potrebe da predsjednik daje čin poručnika nekom tko je tek postao časnik. Sve je to presjekao Milanović, rekao je - ne. Josipović nije bio za to, kao ni Grabar Kitarović kasnije. Milanović je jasno presjekao i rekao da ne želi uopće ulaziti u to i da idemo voziti kao i prije. Treba imati razumijevanja i za poziciju ministra obrane, on je bitna osoba, ali treba razumjeti i ulogu predsjednika države, njegovu ustavnu kategoriju i način na koji je biran. Kroz razgovore se puno stvari može anulirati, ta neka netrpeljivost... Uvijek treba razgovarati', kaže bivši ministar.

'Trump je fasciniran Putinom'

Govoreći o sigurnosnom okruženju Hrvatske i situaciji u svijetu, Kotromanović kaže da se stvari za stolom u Ukrajini ne pomiču. 'To je sve igra manipulacija. Imamo Trumpa, koji je fasciniran Putinom, njemu je to idealan model kako bi on vladao u Americi. Rusima dobro ide na terenu i ne žuri im se da razgovaraju', kaže.

'Što se tiče našeg okruženja, u specifičnoj smo situaciji. Imamo Sloveniju, koja je najbolji susjed, strelice iz Italije, Mađarske, imamo Srbe, čija radikalna ekipa stalno govori o SAO Krajini i 'srpskom svetu'. Dobro je što smo članica NATO-a i EU-a, ali moramo se više osloniti na sebe i gledati i graditi našu priču da imamo kapacitet i sposobnosti', kaže Kotromanović.

'Ne očekujem neki napad, ali moramo razvijati Oružane snage. Moramo napraviti potpunu reformu OSRH-a, moramo napustiti sadašnji model, vratiti se na neki brigadni sustav koji će imati sve elemente borbene spremnosti. Sjajan su primjer bile naše gardijske brigade u Domovinskom ratu', kaže Kotromanović, naglašavajući da sustav treba graditi tako da bude čvrst i elastičan, da može primiti udarac, ali i obraniti se.