GRIJESI IZ PROŠLOSTI: PAVLE GAŽI

Tužiteljstvo krenulo na bivšeg komunističkog ministra policije

Pavle Gaži

Pavle Gaži

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj/PIXSELL

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, doznajemo od podnositelja kaznene prijave Anđelka Jagečića, krenulo je istraživati Pavla Gažija (rođenog 1927. godine), bivšeg ministra unutarnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske, zbog sumnje da je povezan s likvidacijom hrvatskog imigranta Stjepana Đurekovića

Kaznene prijave protiv Gažija već godinama podnosi varaždinski poduzetnik i bivši rukovoditelj u Podravci Anđelko Jagečić, koji tvrdi da je na vlastitoj koži iskusio Gažijev politički stisak te da ga je samo splet sretnih okolnosti spasio da ne završi kao Đureković, 1983. godine mučki ubijen u Njemačkoj.

U prijavama koje je Jagečić godinama (od 2005.) slao tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću stoji da je Đureković platio životom radi zastrašivanja ostalih neposlušnika režima. Đureković je, stoji u prijavi, pobjegao iz Hrvatske, tj. Jugoslavije, u vrijeme kada je Pavle Gaži kao šef republičkog Sekretarijata za unutrašnje poslove, odnosno šef policije SR Hrvatske, progonio, optuživao i dao hapsiti kompletno rukovodstvo Podravke i dio rukovodstva u Ini.

'Ubojstvo poput Đurkovićeva nikako se nije moglo dogoditi bez znanja Pavla Gažija', uvjeren je Jagečić. Istodobno, naglašavam da ovim svojim postupkom ni na koji način ne želim i niti imam ikakva saznanja, ukazati na niže nivoe tj. operativu koja se bavila organizacijom i izvršenjem ubojstva Stjepana Đurekovića. Tim više, što bi taj isti aparat izvršio i moju likvidaciju, budući da sam već 1980. od Saveza komunista Jugoslavije i Pavla Gažija bio proglašen antijugoslavenskim elementom, o čemu postoji dokumentacija, kao i još uvijek živi svjedoci. A i tjerali su me u inozemstvo', tvrdi ovaj svjedok vremena.

Međutim, sve ove godine hrvatsku pravnu državu nije zanimalo kakvim to saznanjima raspolaže Anđelko Jagečić. Situacija se promijenila tek nakon deset godina, kada je hrvatsko tužiteljstvo odlučilo istražiti Jagečićeve optužbe na račun Gažija koje potkrepljuje bogatom dokumentacijom. Ovoga puta tužiteljstvu je, uz osobna svjedočanstva i medijske napise, priložio i neke tajne dokumente koji govore o situaciji u Ini i Podravki u vrijeme najjačih političkih i ekonomskih pritisaka Beograda na Hrvatsku.

UDAR BEOGRADA NA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Tajni dokumenti govore o protuzakonitim postupcima tadašnjeg republičkog sekretara Gažija na čelnike Podravke i Ine. Naftnu kompaniju redovito je češljala Savezna devizna inspekcija, zbog čega je rukovodstvo negodovalo. Žalili su se kako im nisu bili dostupni nalazi devizne inspekcije, a smetao ih je i pristup te ponašanje inspektora u Ini. Zbog potonjeg, u zabilješki razgovora između člana SIV-a i direktora Ine istaknut je dojam kako u Saveznoj deviznoj inspekciji 'radi puno primitivnih ljudi'.

Među tajnim dokumentima nalazi se i iskaz Franje Kajfeža (doktora kemijskih znanosti koji je registrirao Apaurin, lijek poznat u cijelome svijetu). On je zbog svog hapšenja direktno prozvao Pavla Gažija i optužio ga da ga je uhapsio nakon što ga nije uspio natjerati lažno svjedočiti protiv čelnika Podravke. Kajfež je, naime, odbio Gažijeve političke neistomišljenike prokazati za korupciju. Među tajnim dokumentima koje je Jagečić priložio uz svoju kaznenu prijavu i poslao hrvatskim istražnim organima nalazi se i životopis Stjepana Đurekovića iz vremena dok je radio u Ini kao šef marketinga, a u kojem je predstavio svoje radne aktivnosti u Ini, koje su se mijenjale ovisno o promjenama u kompaniji.

Iz tajne dokumentacije vidljivo je i da je zbog svojih antikorupcijskih aktivnosti u Podravci mimo republičkog protokola, ustavnih i zakonskih odredbi Pavle Gaži 16. siječnja 1984. isključen iz Centralnog komiteta SRH i Saveza komunista Jugoslavije.

Gaži je, naime, policijske aktivnosti, koje je poduzimao kao prvi čovjek hrvatskog SUP-a (MUP), komunicirao i koordinirao sa saveznim, a ne republičkim organima. Svoja isljednička saznanja o tzv. gospodarskom i političkom kriminalu u Ini i Podravci Gaži je slao u Beograd privatnim kanalima (preko svog šogora Pere Maravića u KOS-u), doznaje se iz Jagečićeve kaznene prijave. Zatečen njegovim ponašanjem, tadašnji hrvatski socijalistički premijer Ante Marković, tvrde upućeni, Gažijeve je postupke komentirao sljedećim riječima: 'Ja sam mu šef, a on se ponaša kao da je meni nadređeni.'

Prema Jagečićevu mišljenju, 80-ih godina u bivšoj državi vodio se žestok sukob dviju struja. S jedne su strane bili neki hrvatski političari i jake tvrtke poput Ine ili Podravke čiji je utjecaj trebalo umanjiti na račun tvrtki iz Srbije. A na drugoj su bili jugounitaristi poput Pavla Gažija, koji je glasio kao osoba pod zaštitom saveznog šefa represivnog aparata Stane Dolanca. Sukob na relaciji Beograd - Zagreb imao za cilj destabilizirati političko vodstvo Hrvatske i uništiti moćne hrvatske tvrtke. Jagečić smatra da je najvjerojatnije kao kolateralna žrtva toga sukoba život izgubio Đureković zbog čijeg se ubojstva u Njemačkoj sudi dvojici udbaša i bivših hrvatskih obavještajaca Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču.

Svoja je saznanja Anđelko Jagečić, o čemu je ranije pisao tportal.hr, iznio i njemačkim istražiteljima upozoravajući ih kako je priča o velikom kriminalu u Ini, ali i drugim uspješnim hrvatskim kompanijama, bila tek dimna zavjesa koja je skrivala bitku za političku moć i osobni probitak u komunističkoj Jugoslaviji poslije Tita.

'U slučaju da su tada pobijedile unitarističke i velikosrpske snage, a kojima se snažno oduprlo tadašnje hrvatsko rukovodstvo, pitanje je bi li bili stvoreni preduvjeti za demokratske i druge procese koji su otvorili put stvaranju samostalne hrvatske države', uvjeren je Jagečić.

VRIJEME NE IDE U PRILOG PRAVNOJ DRŽAVI

Otkriva kako je u kontaktu s njemačkim pravosuđem kojem je također dostavio tajnu dokumentaciju, kojom se ranije nije smio služiti jer je bila zaštićena državnom tajnom. Budući da je, zahvaljujući nedavnoj odluci Vlade RH, s dokumenata iz ovogvremena skinuta oznaka tajnosti, sve što je svojim kanalima pribaviokako bi potkrijepio svoju kaznenu prijavu stavio je, kaže, naraspolaganje hrvatskim istražnim tijelima. 'Zanima me hoće li njemačko pravosuđe sada pokazati interes za mojim spoznajama, jer ranije ih nije zanimalo kakvim materijalima raspolažem', rekao je za tportal.hr Anđelko Jagečić.

Jagečićeve optužbe i prozivke Pavle Gaži tolerira već godinama, a s medijima rijetko komunicira. Iako je u bivšoj državi vodio medijski rat s Jagečićem, onim rijetkim medijima s kojima je komunicirao u samostalnoj Hrvatskoj Gaži bi poručivao kako ne poznaje Jagečića.

U intervjuu koji je svojedobno 2005. dao tjedniku Feral Tribuneu istaknuo je da je Đurekovića vjerojatno ubila Udba, ali mimo protokola. Tada se također obračunao i s Mikom Špiljkom, kojeg je opisao kao okrutnog i beskrupuloznog čovjeka dobro umreženog s Kaptolom i Tuđmanom, čak i u vrijeme SFRJ-a. Naveo je da se Špiljak obračunao s njim jer je bio spreman progoniti kriminal u Ini u koji je bio upleten njegov sin Vanja Špiljak

U koprivničkim novinama Mali Podravski 17. siječnja 2013. Pavle Gaži se oglasio o slučaju Perković nazvavši slučaj Đureković, star 30 godina, besmislenim. Upitao se kome to koristi.
Kome koristi dugogodišnje uporno podizanje kaznenih prijava protiv Pavla Gažija, upitali smo svjedoka vremena Anđelka Jagečića. 'Radim to radi povijesne istine. U interesu mi je da se cijela tadašnja situacija razriješi/rasvijetli kako bi naša država i nove generacije koračale u budućnost bez tereta (mračne) prošlosti', odgovara Jagečić.

S obzirom na poznu dob svjedoka i prozvanog 88-godišnjaka Pavla Gažija, hrvatskoj pravnoj državi ne preostaje mnogo vremena za istražiti okolnosti i kazniti odgovorne za mračne epizode iz naše prošlosti: kada se, naime, političke neistomišljenike rješavalo po kratkom postupku: fizičkom likvidacijom, hapšenjem ili izgonom iz zemlje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!