Radi se o dokumentu kojega su izradili stručnjaci Instituta za turizam koristeći više metoda, između ostalog istraživanja među građanima Splita i među turistima, dubinske intervjue s vodećim osobama u ključnim institucijama, terenski rad i analizu desetaka strateških dokumenata, od urbanističkih planova do turističkih statistika i izvještaja komunalnih i javnih tvrtki.

Studija nosivog kapaciteta turizma grada Splita bila je jedna od tema na ovotjednoj burnoj, posebno sazvanoj sjednici Gradskog vijeća Splita kojoj je povod ovoljetna eskalacija nereda na gradskim ulicama - ili barem dojam da se to događa. Uvedene su nove drakonske kazne za ispijanje alkohola ili mokrenje na javnom prostoru, policija i komunalni redari pojačali su svoje patrole, angažirani su čak i zaštitari.

Slični problemi zapravo su uočeni u velikoj većini jadranskih destinacija, posebno onih koje su označene kao 'party odredišta', ali u Splitu su oni pretvoreni u političko pitanje. Oporba kritizira gradsku vlast, ona uzvraća da je u velikom broju slučajeva zapravo potpuno nemoćna jer ne posjeduje alate: nema mogućnost regulirati otvaranje noćnih klubova u gradskoj jezgri, nitko je ništa ne pita kod otvaranja novih apartmane ili prenamjene stanova u turističke sadržaje, nema čak ni nadležnost nad vlastitim plažama i obalom.

No što o tome doista misle Splićani, a što njihovi gosti? Studija Instituta za turizam dala je neke vrlo konkretne odgovore.

Više od polovice građana ovog grada smatra da je život u Splitu bolji zbog turizma, što je i logično kada se zna da su zbog njega obnovljene i uređene brojne zgrade, pa čak i gradske četvrti, a posebno sama gradska jezgra koja je prije toga bila gotovo u raspadu. No istovremeno, polovica njih smatra i da je u proteklih deset godina Split izgubio svoj duh i autentičnost.

Alarmantan je podatak gotovo tri četvrtine Splićana izbjegava gradske plaže ukoliko to može, njih 69 posto povijesnu jezgru, a 63 posto ne odlazi ni na Rivu tijekom ljeta, ukoliko baš ne mora. Gotovo svi - od 80 do 90 posto njih - žale se na povećanje cijena nekretnina i najma stanova, ali i na poskupljenja u kafićima i restoranima.

Promet je posebna tema: pronalazak parkinga 92 posto Splićana smatra problemom, prometne gužve njih 91 posto. Istovremeno, čak pedeset posto turista također ističe probleme vezane uz promet i taj podatak odskače od svih ostalih, premda uglavnom napominju da je povoljno što se gradom mogu kretati pješice. U svemu ostalom splitski gosti su krajnje zadovoljni - i prirodom i okolišem, i atmosferom, zabavom i ugođajem, i noćnim životom, i plažama. Svojim boravkom vrlo zadovoljno je njih 85 posto, što je iznad prosjeka i ove županije, i ostatka države.

A sami gosti su, pokazala je ova studija, izrazito mladi: četvrtina ima manje od 25 godina, a više od polovine mlađe je od 35. Malo toga im u Splitu smeta, pa je tako 16 posto detektiralo 'neugodne mirise', deset posto 'smeće', a 'buku' samo osam posto. Paradoksalno, i sami Splićani problem pretjerane buke rangirali su dosta niže u odnosu na ostale, što je u raskoraku s dojmom koji se u javnosti stvorio ovog ljeta.

U ovom istraživanju građani su poslali nekoliko jasnih poruka: krajnje su nezadovoljni mogućnošću pronalaska stambenog prostora po razumnoj cijeni, protive se prenamjeni stanova u apartmane, upozoravaju na sve veći nedostatak javnih sadržaja. Njih čak 83 posto zalaže se za preusmjeravanje turizma i na područje izvan gradske jezgre, a znatno jače bi poticali rast hotelskog umjesto privatnog smještaja. Uz alarmantna pitanja rasta cijena nekretnina i prometne probleme, to su glavne zamjerke Splićana.

Dvije trećine njih dale bi prednost očuvanju duha i tradicije grada u odnosu na rast turizma, a jednako toliko se zalaže i za očuvanje okoliša čak i ako bi to uzrokovalo sporiji gospodarski rast. Podržavaju disperziju turizma na cijelu godinu, a s druge strane najmanje im se sviđaju velike zabavne manifestacije (26 posto) i daljnji razvoj kruzerskog turizma (samo 16 posto). Njih gotovo dvije trećine zalaže se za disperziju na druge gospodarske aktivnosti, a samo 11 posto na fokusiranje na turizam.

I ono ključno: od samog turizma danas živi tek deset posto građana ovog grada, dok ih još 28 posto od njega ima neke dodatne prihode.

'Split je magnet koji je danas, a u budućnosti će to biti još i više, vrhunac turističke ponude na Mediteranu. Taj grad je ogroman potencijal kompletnog hrvatskog turizma i u njemu su se počele odigravati dobre stvari, a ovo što vidimo posljednjih godina tek su manje devijacije. Ukoliko se one uspiju pravodobno korigirati, Split će doći na razinu Barcelone - ali ne biti njegova kopija, nego biti Split', kaže za tportal dr. Neven Ivandić iz Instituta za turizam, voditelj projekta izrade ove ključne turističke studije.

Ovaj institut radio je slične studije i za druge destinacije poput Novalje, Lošinja, crikveničko-vinodolske zone ili Makarske, no Split je kao veliki grad izrazito specifičan. Ivandić upozorava da lokalna vlast zbilja ima malo alata na raspolaganju i da je potrebna ozbiljna koordinacija grada, županije i države.

'Jedan problem je promet koji se svakako mora rješavati, a drugi je proces pretvaranja stambenih sadržaja u turističke apartmane, što posebno u nekim dijelovima grada dolazi do granice neprihvatljivosti. Treba se ozbiljno razmišljati o nekomercijalnom smještaju koji se ne vidi u službenim statistikama i općenito o rastu kapaciteta, a sve razine vlasti - uključujući državu - moraju pronaći način za potaknuti ostanak stanovništva, posebno u strogom centru grada', dodaje ovaj sugovornik tportala.

Kvartovi Grad, Varoš, Manuš i Bačvice najopterećeniji su jer se ovdje ostvaruje gotovo 50 posto turističkih noćenja, a tu su skoncentrirani i gotovo svi sadržaji. Sve je to u studiji Instituta za turizam ocijenjeno kao 'faktor rizika', koji zorno dočarava još jedan podatak: umjesto maksimalnih 0,6 kreveta po stalnom stanovniku ovog dijela grada, u ovim splitskim četvrtima omjer je gotovo jedan naprema jedan. Kao osnova je korišten popis stanovništva iz 2011. godine, pa situacija danas vjerojatno i nepovoljnija.

No koliki je zbilja 'nosivi turistički kapacitet' Splita, odnosno koliko gostiju može podnijeti da njegovo stanovništvo ne osjeća nezadovoljstvo vlastitim životom? Studija ovdje neće dati konkretan odgovor, ali će zato ponuditi nekoliko krajnje intrigantnih podataka.

U 'vršnim' danima ljetne sezone u ovom gradu boravi preko 42 tisuće gostiju: pred onih na smještaju tu je još njih pet tisuća s kruzera, dvije tisuće s domaćih brodova na kružnim putovanjima, oko 1.800 na izletima, 1.700 jednodnevnih posjetitelja i barem dvije tisuće koji su na proputovanju prema otocima navratili u grad.

S druge strane, službena iskorištenost turističkog smještaja iznosi 70 do 75 posto i to, po autorima studije, ukazuje na veći kapacitet - ali možda i na neregistrirane tokove turista. Uzme li se u obzir barem trideset posto domaćih gostiju koji borave 'kod prijatelja i rođaka', potom nekomercijalni smještaj u stanovima koji se formalno ne nalaze na tržištu, pa segment nautike i druge dostupne mogućnosti, izračunato je da je godišnja brojka od dva milijuna turističkih noćenja u Splitu debelo podcijenjena. U Studiji nosivih kapaciteta tvrdi se da ih je stvarno gotovo trostruko više - čak pet milijuna.

I premda su plaže u ovom gradu uglavnom tek dodatni turistički sadržaj, upozoravajući je podatak da su i one postale pretijesne - premda Split kao grad na poluotoku ima obalu dulju, od primjerice, cijele Slovenije. Na jednog gosta otpada 1,2 kvadrata površine u odnosu na standardnih i poželjnih pet kvadrata.

Što će splitske gradske službe učiniti oko reguliranja turizma na području ovog grada, upitali smo ključne aktere - Turističku zajednicu i Grad Split. Najprije direktorica Turističke zajednice Alijana Vukšić:

'Ovaj projekt uspoređuje pritiske turizma i sagledava kako stanovnici grada i turisti osjećaju turizam. Znamo da rastu turistička noćenja, ali sada je važan trenutak da razmišljamo o tome koliko turizma možemo prihvatiti i da kao zajednica na razini grada dobijemo najviše od turizma. Vidimo da zbog rasta broja turista turizam poprima negativne konotacije. Jedna od negativnih posljedica je iseljavanje stanovništva i smanjenje kvalitete života, a turisti dolaze i zbog ljudi koji su atmosfera grada. Istraživanje turističkog tržišta pokazalo je da Split ima kvalitetne, visoko obrazovane goste, većinom mlade ljude do 35 godina (DINKS - double income no kids gosti), koji žele istražiti kulturne i prirodne sadržaje te ugostiteljsku i sportsko-rekreacijsku ponudu u sezoni, dok je u pred i post sezoni uz proizvode kulturnog i sportsko-rekreacijskog turizma evidentan povećan interes za MICE turizam', kaže Vukšić i dodaje:

'Dokumentom smo dobili vrlo jasne signale o potencijalnim problemima koje turizam danas u gradu generira, posebice na području ključnih zona turističkog razvoja kako iz perspektive stanovnika grada i naših gostiju tako i objektivnih pokazatelja turističke aktivnosti. Ovim dokumentom stoga tek počinje osmišljavanje i provedba aktivnosti koji će Splitu osigurati usklađen društveni, ekološki i ekonomski razvoj turizma, pri čemu se kao prioritet nameće poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva uz nužnost međusektorske suradnje u upravljanju razvojem turizma grada Splita. Zaključke ovog dokumenta komuniciramo cijelo vrijeme s ključnim, izravnim i neizravnim dionicima turističkog razvoja grada, kako bi dobili zajedničku platformu djelovanja, te osigurali povezivanje različitih interesa u cilju dugoročnog održivog razvoja turizma i zaštite ključnih konkurentskih prednosti našeg grada', dodaje predsjednica splitskog TZ-a.

Gradska pročelnica za razvoj Antonija Eremut Erceg, pak, pažljivo čeka novi Zakon o turizmu kako bi i ona i njena gradska uprava dobile mogućnost da poduzmu stvarne i konkretne korake. Primjerice, oko reguliranja količine smještajnih jedinica, kreiranja sadržaja u pojedinim dijelovima grada i usmjeravanja turističkih tokova. Drugim riječima, kako b i smanjili rupu između želja i mogućnosti.

'Predstavnička tijela na lokalnoj razini novim bi zakonom dobila više alata kojima bi mogla izravnije i značajnije utjecati na razvoj turizma nego što je to trenutačno slučaj, pa vjerujemo da će se na taj način smanjiti razlika između onog što planiramo i onog što se zbilja događa', kazala nam je Eremut Erceg.

Pa bi sjednice Gradskog vijeća Splita na temu turizma eventualno mogle izgledati smislenije i konstruktivnije.