Međuizbori su redovito praktički referendum nacije o aktualnom predsjedniku i njegovoj administraciji. Od 1946. godine samo dvaput se dogodilo da je predsjednikova stranka povećala broj zastupnika u Kongresu: demokrati su 1998. godine, za vrijeme Billa Clintona, dobili četiri mandata više, a republikanci 2002., za vrijeme Georgea W. Busha, osam mandata više.

Na svim ostalim izborima aktualna stranka izgubila je broj mandata (ne nužno i većinu) jer je trend u Americi da predsjedniku s vremenom jednostavno pada popularnost.

Trump ima jako nizak rejting

Trumpova je sada jako niska; trenutačno tek oko 35 posto Amerikanaca podržava njega i njegovu politiku, a to se odražava i na utrke u nekim saveznim državama koje su uobičajeno bile naklonjene republikancima. Samo ćemo reći da u Teksasu, tradicionalnoj republikanskoj utvrdi, prema zadnjim anketama uvjerljivo vodi demokrat James Talarico ispred republikanca Kena Paxtona.

Slična je situacija u još nekim državama, ali sve to treba uzeti s dozom rezerve kada su ankete u pitanju. Sjetimo se samo onih provedenih uoči predsjedničkih izbora 2016. godine, prema kojima je Hillary Clinton uvjerljivo trebala pobijediti Trumpa…

Američki mediji i analitičari pišu da su ovo jedni od najvažnijih međuizbora u povijesti. Osim što bi mogao oslabiti (ili osnažiti) Trumpa i njegov freestyle način vođenja zemlje, ishod izbora mogao bi usmjeriti američku politiku u godinama što dolaze.

Koje su glavne teme?

I dok su prijašnjih godina glavne teme međuizbora bile uglavnom političke, ovogodišnje su one koje direktno utječu na život Amerikanaca: inflacija, ogroman porast troškova života (stanovanja, hrane, zdravstva, goriva), neizvjesnost koju donosi AI, vanjska politika i rat s Iranom.

Inflacija u SAD-u dostigla je zabrinjavajućih 3,7 posto, namirnice su u zadnjih pet godina poskupjele skoro 27 posto, koliko je otprilike skočila i cijena goriva otkad je Trump samoinicijativno napao Iran. Amerikanci mogu svašta trpjeti, ali kad ih se udari po džepu, onda nezadovoljstvo buja i to bi ga na kraju moglo skupo stajati.

U SAD-u, tehnološki jednoj od najnaprednijih zemalja, vlada ogromna neizvjesnost oko AI-a. Big tech kompanije unijele su dosta nemira nedavno objavljenim proglasom, kojim traže od federalnih vlasti da ograniče razvoj umjetne inteligencije jer kao da ni one same ne znaju u kojem smjeru ona ide.

Trump smatra da bi kompanije trebale biti u stanju kontrolirati same sebe, ali zapravo želi dobiti AI utrku s Kinom i drugim zemljama, ne mareći pritom za objektivne probleme koje donosi AI. Amerikanci strahuju da bi umjetna inteligencija mogla uskoro zamijeniti neke od njihovih poslova, a trenutačnu administraciju za to nije briga.

Istodobno su u SAD-u izrazito (prema anketama) nezadovoljni smjerom u kojem zemlja ide po pitanju vanjske politike, osobito zbog benevolentnijeg odnosa prema tiraninu Putinu i Rusiji te zahlađenja odnosa s tradicionalnim saveznicima, a da o ratu u Iranu ne govorimo.

Nikome u biti nije jasno zašto je Trump uvukao Ameriku u još jedan sukob iz kojeg jasnog izlaza trenutačno nema. Ta intervencija direktno je utjecala na životni standard u SAD-u i samo još fali da Trump pošalje kopnenu vojsku u Iran.

Koliko zastupnika se bira?

Američki Kongres dijeli se na Zastupnički dom i Senat, a na međuizborima se bira čitav saziv Zastupničkog doma te trećina novih zastupnika u Senatu. Republikanci u Zastupničkom domu trenutačno imaju 219, a demokrati 214 mjesta (dva su neupražnjena). U prijevodu, republikanci imaju samo jedno mjesto više od brojke potrebne za većinu i očekuje se da će demokrati bez problema okrenuti to u svoju korist.

U Senatu je omjer 53-47 u korist republikanaca pa demokrati moraju 'zaraditi' još četiri mjesta kako bi preuzeli većinu. Prema aktualnim projekcijama, to bi se također trebalo dogoditi.

Što će se dogoditi?

Nijedan zakon i brojne druge predsjedničke odluke u SAD-u, osim izvršnih odredbi, ne mogu proći bez odobrenja Kongresa. Predsjednik predloži zakon, a oba doma Kongresa moraju ga odobriti ili odbiti. Predsjednik može uložiti veto na odluku Kongresa, ali Kongres isto tako, dvotrećinskom većinom u oba doma, može ukinuti predsjednički veto.

U prijevodu, okrenu li demokrati situaciju u Kongresu, Trump bi izgubio ključnu podršku i suočio bi se s raznim istragama o korupciji, skandalima u Pentagonu, ali i o svom osobnom bogatstvu, a ono je poraslo u milijardama dolara otkad se vratio u Bijelu kuću.

Republikancima bi u slučaju dobrog rezultata ozbiljno skočio narušeni rejting i praktički bi odmah krenuli u predsjedničku kampanju za izbore 2028. godine – ukratko, dobili bi ogroman zamah. Isto tako, preuzmu li demokrati Senat, blokirali bi vrlo važne najavljene Trumpove poteze, kao što je imenovanje sudaca Vrhovnog suda.

Pobjeda republikanaca došla bi kao spas Trumpu te bi je doživio kao vlastiti trijumf jer je na skupovima uoči ovih izbora, kao i uvijek, govorio samo o sebi. Njegova bizarna kampanja, u kojoj smo čuli kako govori o stražnjicama republikanskih kandidata i građevinskim poduhvatima na Bijeloj kući, a demokrate je nazivao 'glupokratima', dobila bi i izbornu potvrdu te mu dala velik zalet.

No demokrati imaju sličan problem kao opozicija u brojnim zemljama: glavna točka programa im je usmjerena isključivo na političkog protivnika, bez nekog jasnog smjera za budućnost.

Demokrati su zadnjih godina u političkoj krizi jer se ne bave konkretnim temama koje muče Amerikance, ali im je Trump svojim autokratskim metodama napravio ogromnu uslugu i trasirao im put za promjene.

Što to znači za ostatak svijeta?

Ishodi ovih nominalno 'internih' američkih izbora mogli bi imati veliki utjecaj na to kako će se SAD postaviti prema NATO-u, ratu u Ukrajini, odnosno pomoći Ukrajincima, odnosima s Europskom unijom, Rusijom, Kinom…