Od Donalda Trumpa do Marine Le Pen i Nigela Faragea, sve više populističkih političara koristi isti obrazac kada se nađu usred afera – umjesto obrane od optužbi, tvrde da su žrtve 'duboke države' i političkog establišmenta. CNN u analizi upozorava da se osobni skandali sve češće pretvaraju u alat za mobilizaciju birača, pri čemu se politički progon predstavlja kao dokaz da predstavljaju prijetnju vladajućim elitama.
CNN ističe da današnje populističke vođe, bez obzira dolaze li s desnice ili ljevice, dijele jednu zajedničku karakteristiku – svaki politički ili pravni problem pokušavaju pretvoriti u potvrdu vlastite priče da ih sustav želi ušutkati. U takvom narativu optužbe više nisu slabost, nego dokaz da predstavljaju prijetnju postojećem poretku.
Analiza navodi da se upravo takav obrazac posljednjih dana mogao vidjeti na obje strane Atlantika.
Najpoznatiji primjer i dalje je Donald Trump, koji je tijekom predsjedničke kampanje 2024. godine, suočen s nizom kaznenih i građanskih postupaka, svoje pravne probleme prikazivao kao napad na milijune Amerikanaca koji ga podržavaju.
'Ja sam vaša odmazda', poručio je svojim pristašama još tijekom kampanje 2023. godine.
vezane vijesti
CNN smatra da je upravo Trump pokazao koliko politički korisno može biti pretvoriti istrage i sudske procese u priču o progonu od strane "duboke države". Taj je pristup, navodi analiza, ujedinio Republikansku stranku oko njega i pomogao mu da ponovno osvoji Bijelu kuću.
Sličnu strategiju danas koriste i europski populisti. Britanski političar Nigel Farage, čelnik Reform UK-a, podnio je ostavku na zastupnički mandat usred istrage zbog neprijavljenih donacija vrijednih više milijuna funti.
Umjesto obrane od optužbi, poručio je da će o njegovoj sudbini odlučiti birači, a ne politički establišment.
'Ovo će biti izbori naroda protiv establišmenta', izjavio je Farage, pozivajući svoje pristaše da mu daju novi mandat.
U Francuskoj je Marine Le Pen, nakon što joj je potvrđena presuda zbog pronevjere europskog novca, cijeli postupak nazvala "lovom na vještice", koristeći gotovo identičnu retoriku kakvu je godinama koristio Trump. Le Pen tvrdi da je riječ o politički motiviranom procesu kojim se želi spriječiti njezin dolazak na vlast.
CNN primjećuje kako takve izjave kod dijela birača ne izazivaju sumnju, nego upravo suprotno – dodatno jačaju uvjerenje da se njihove političke favorite pokušava eliminirati iz političke utakmice.
Analiza ipak upozorava da populizam nije nastao bez razloga. Trump, Farage i Le Pen godinama uspješno koriste nezadovoljstvo građana globalizacijom, migracijama, rastom nejednakosti i osjećajem da su tradicionalne političke elite izgubile dodir s običnim ljudima.
CNN podsjeća na Trumpov inauguracijski govor iz 2017., u kojem je poručio da je mala skupina političke elite desetljećima profitirala, dok su obični građani plaćali cijenu. Takve poruke i danas pronalaze velik odjek među biračima u SAD-u i Europi.
No CNN postavlja pitanje gdje završava legitimna kritika sustava, a gdje počinje korištenje političkog pokreta za osobnu zaštitu. Kao primjer navodi i američkog demokrata Grahama Platnera, koji je odustao od kandidature za Senat nakon što su dvije žene iznijele optužbe za seksualno nasilje i nasilje u vezi, što on odbacuje.
Platner je tvrdio da ga nije srušio skandal, nego politički establišment koji želi spriječiti njegov pokret.
CNN smatra da je takvo tumačenje pogrešno jer je njegova kampanja propala tek nakon što su žene javno iznijele optužbe, a ne zbog neke koordinirane političke zavjere. Istodobno se postavlja pitanje služe li ovakvi pokreti prvenstveno zaštiti građana ili zaštiti samih političara.
Analiza zaključuje da će predstojeći izbori u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazati mogu li Marine Le Pen i Nigel Farage ponoviti ono što je Trump već uspio – pretvoriti pravne probleme i političke afere u dodatni izvor popularnosti.
Ako uspiju, Trumpov politički model mogao bi postati jedan od najutjecajnijih obrazaca moderne populističke politike na obje strane Atlantika.
