Predsjednik SAD-a Donald Trump u obraćanju u udarnom večernjem terminu odlučno je branio način na koji vodi već mjesec dana dug američko-izraelski rat protiv Irana. Poručio je da se američka vojska približava ostvarenju svojih ciljeva, ali je istodobno dodatno pojačao prijetnje da će Islamsku Republiku ‘bombardirati do kamenog doba’.

Govor, koji je trajao 19 minuta, održan je u trenutku visokih globalnih cijena nafte i istodobno niskog rejtinga predsjednika u anketama, piše Reuters.

Trump zapravo traži izlaz

Suočen s američkom javnošću sve umornijom od rata i padom potpore u istraživanjima, Trump je ustvrdio da su SAD uništile iransku mornaricu i zrakoplovstvo te ozbiljno oslabile njegov balistički i nuklearni program. Najavio je da će napadi biti ‘iznimno snažni’ i u sljedeća dva do tri tjedna. No unatoč tvrdnji da su ciljevi ‘vrlo blizu ostvarenja’, nije ponudio jasan vremenski okvir za završetak sukoba.

Opetovano ponavljanje prijetnji i slanje često proturječnih poruka vjerojatno neće smiriti nervozna financijska tržišta, ali ni uvjeriti američku javnost koja zasad pokazuje ograničenu potporu najvećoj vojnoj operaciji SAD-a od invazije na Irak 2003. godine.

Trumpovi često neusklađeni signali dodatno su zbunjivali one koji su ga slušali. U jednom trenutku zagovara diplomatsko rješenje, a već u sljedećem prijeti novim razaranjima, dok se američka vojna prisutnost u regiji istodobno pojačava.

Problem Hormuškog tjesnaca

Trump nije jasno odgovorio može li se američka vojna operacija završiti i prije nego što Iran ponovno otvori Hormuški tjesnac - ključni plovni put kroz koji prolazi oko petine svjetskih isporuka nafte i plina. Iranska blokada je izazvala jedan od najvećih energetskih šokova u povijesti.

Umjesto toga, ponovio je stav da bi zemlje koje ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva trebale preuzeti odgovornost za osiguranje prolaza, a ne SAD, za koji tvrdi da ne ovisi o toj regiji. Zapadni saveznici, međutim, zasad odbijaju uključiti se u rat koji su, bez prethodnih konzultacija, pokrenuli Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Analitičari upozoravaju da bi takav razvoj događaja Iranu ostavio značajnu polugu moći nad tjesnacem, jednim od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Ujedno postoji bojazan da bi američki saveznici u Zaljevu mogli zamjeriti eventualno naglo povlačenje SAD-a, jer bi ostali suočeni s oslabljenim, ali i dalje neprijateljski raspoloženim Iranom.

‘Misija izvršena?’

Iako Trump naglašava vojne uspjehe, i dalje ostaje otvoreno pitanje je li postignut glavni cilj - sprječavanje Irana u razvoju nuklearnog oružja.

Naime, više od mjesec dana nakon početka sukoba Iran i dalje raspolaže zalihama visoko obogaćenog uranija koji bi se mogao dodatno preraditi za izradu nuklearnog oružja. Pretpostavlja se da je velik dio tog materijala zakopan duboko pod zemljom nakon američko-izraelskih napada u lipnju.

Trump je u srijedu ranije, u razgovoru za Reuters, iznenada ublažio raniji stav prema tom pitanju, rekavši da ga obogaćeni uranij ‘više ne zanima’ jer je ‘preduboko pod zemljom’, a američki sateliti mogu nadzirati to područje. Iran, podsjetimo, kontinuirano negira da razvija nuklearno oružje.

Unatoč tvrdnjama o uništenju iranskih konvencionalnih vojnih kapaciteta, Teheran je pokazao da i dalje raspolaže projektilima i dronovima kojima može gađati Izrael, ali i američke saveznike u Zaljevu te tamošnje vojne baze SAD-a.

Također, Trumpovi raniji pozivi na rušenje iranskog teokratskog režima zasad nisu urodili plodom. Iako su u zračnim napadima ubijeni brojni visoki dužnosnici, uključujući vrhovnog vođu Ali Hamenei, zamijenili su ih još tvrđi nasljednici, među kojima i njegov sin. Američke obavještajne službe procjenjuju da je iranski državni aparat u velikoj mjeri i dalje funkcionalan.

Domaća politika i pad potpore

Ovo je bilo prvo Trumpovo obraćanje u udarnom terminu od početka rata 28. veljače, a očekivalo se da će njime pokušati umiriti zabrinutost građana zbog sve izraženijeg intervencionizma, unatoč ranijim obećanjima da će SAD držati podalje od ‘glupih’ ratova. No predsjednik se tek usput osvrnuo na ekonomske brige građana, sugerirajući da je rast cijena goriva privremen.

‘Mnogi Amerikanci zabrinuti su zbog nedavnog rasta cijena benzina’, rekao je. ‘Ovo kratkoročno povećanje u potpunosti je posljedica suludih terorističkih napada iranskog režima na komercijalne tankere susjednih zemalja koje nemaju nikakve veze s ovim sukobom.’

Iako pokret MAGA zasad većinom stoji uz njega, Trump bi mogao početi gubiti potporu svoje baze ako se ekonomski pritisci, a osobito visoke cijene goriva, nastave. Istovremeno, Republikanska stranka bori se zadržati kontrolu nad Kongresom na izborima u studenome.

Prema anketi Reuters/Ipsosa dovršenoj u ponedjeljak, Trumpov ukupni rejting pao je na 36 posto - najnižu razinu od njegova povratka u Bijelu kuću.