Azija je do sada najviše stradala od poremećaja u opskrbi energentima s Bliskog istoka, a Europa bi najkasnije u svibnju mogla bilježiti manjak dizela i mlaznog goriva, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
Iran je na američko-izraelske napade na energetsku infrastrukturu uzvratio napadima na energetska postrojenja u drugim zemljama u regiji Perzijskog zaljeva koje su 'ugostile' američke vojne baze.
Teheran je također preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju pak koordinirati tranzit s iranskom mornaricom.
Trenutna globalna energetska kriza ozbiljnija je od naftnih šokova iz 1973. i 1979. godine te od nestašice plina iz 2022. povezane s ruskim ratom s Ukrajinom, rekao je Birol u podcastu sa čelnikom norveškog mirovinskog fonda Nicolaijem Tangenom.
vezane vijesti
Nafta smanjena za 12 milijuna barela dnevno
Iranski napadi na energetska postrojenja i ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac smanjili su isporuke nafte iz regije za više od 12 milijuna barela dnevno, izjavio je je Birol.
U naftnim krizama u 1973. i u 1979. godini izgubljeno je po nekih pet milijuna barela dnevno, napomenuo je čelnik IEA-e.
Globalna opskrba plinom pala je za oko 75 milijardi prostornih metara u 2022. godini, no trenutni manjak još je veći, dodao je.
„Travanj će biti puno gori od ožujka“, upozorio je Birol, napominjući da su u ožujku nafta i ukapljeni plin još stizali na tržište.
"U travnju nema ničega", naglasio je, prema izvješću turske novinske agencije Anadolu.
Plasman iz zaliha
Članice IEA-e odlučile su sredinom ožujka plasirati na tržište rekordnih 400 milijuna barela nafte iz zaliha, najviše u povijesti, podsjetio je čelnik agencije.
„Ali moram biti vrlo iskren, to samo ublažava problem i neće ga riješiti", upozorio je.
„Ključno je rješenje u otvaranju Hormuškog tjesnaca“, poručio je.
Izračun pokazuju da je ukupni gubitak isporuka iz regije Perzijskog zaljeva u ožujku dosegnuo nešto više od 370 milijuna barela nafte.
Najveći poremećaji u povijesti
Najveći je problem, po Birolovim riječima, manjak mlaznog goriva i dizela.
„Vidimo (manjak) u Aziji, ali će ga uskoro, mislim, u travnju ili svibnju, osjetiti i Europa“, dodao je.
Europa planira od kraja ožujka plasirati na tržište 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazali su podaci IEA-e, objavljeni 15. ožujka. Birol je pak upozorio i da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će trebati vremena da ih se ponovno stavi u funkciju.
„Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti“, zaključuje Birol.
