"Midterm" izbori ili međuizbori nazivaju se tako jer se odvijaju na sredini predsjedničkog mandata. Bira se svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu, 35 od stotinu senatora i 36 guvernera.

Rezultat će odlučiti hoće li Donald Trump posljednje dvije godine mandata provesti s poslušnim Kongresom ili suočen s oba doma u rukama Demokratske stranke, spremnima za istrage, blokadu zakonodavstva i, ovisno o razmjeru pobjede, otvaranju pitanja opoziva.

Republikanci trenutačno imaju samo pet mandata više u Zastupničkom domu, dok u Senatu republikanci drže 53 mjesta naspram 47 demokratskih.

Važnost ovih izbora nadilazi puko brojanje mandata. Riječ je o prvom velikom testu Trumpove popularnosti od povratka u Bijelu kuću, referendumu o gospodarskoj politici obilježenoj visokim carinama i rastućim troškovima života te o tome hoće li Kongres zadržati sposobnost nadzora nad izvršnom vlasti.

Ako demokrati preuzmu barem jedan dom Kongresa, dobit će ovlasti za saslušanja, subpoene i istrage administracije, uključujući kontroverzu oko dosjea o Jeffreyju Epsteinu koja je uzdrmala i dio republikanske baze.

Trumpov pad popularnosti

Trumpov politički položaj ulazi u završnicu kampanje oslabljen. Prema prosjeku anketa Silver Bulletin, analitičkom projektu statističara Natea Silvera, Trumpova neto popularnost pala je na novi minimum drugog mandata i iznosi minus 20 posto, odnosno 38 posto građana odobrava njegov rad, a 58 posto ne.

To je, prema istom izvoru, niže nego u bilo kojem trenutku njegovog prvog mandata, uključujući razdoblje nakon nereda na Kapitolu 6. siječnja 2021.

Drugi presjeci anketa bilježe slične brojke – oko 37 do 38 posto odobrava njegov rad, dok ga 57 do 59 posto ne odobrava, s posebno lošim rezultatima među mlađim biračima i neovisnima.

Rast životnih troškova izaziva najveću zabrinutost birača, tvrdi Alec Philips, glavni politički ekonomist Goldman Sachsa. Pad popularnosti analitičari i ankete pripisuju velikom skoku cijena goriva i inflaciji.

Uz to, istekle olakšice za zdravstveno osiguranje u sklopu Zakona o pristupačnoj skrbi (ACA) i rezovi u Medicaidu, doneseni u sklopu Trumpovog poreznog i proračunskog zakona, postali su ključna tema demokratske kampanje. Vođa demokratske manjine u Zastupničkom doum Hakeem Jeffries obećao je da će stranka, dobije li većinu, poništiti te rezove.

Uz gospodarstvo, kampanju je obilježila i afera oko dosjea seksualnog predatora Jeffreyja Epsteina, koji je nekoć bio blizak Trumpu. Objava znatno cenzuriranih dokumenata krajem 2025. razljutila je dio republikanskih zastupnika, a republikanski stratеg Brian Darling upozorio je da "ograničena objava ostaje politički rizik za sve republikance u ranjivim mandatima".

Republikanski kongresmen Thomas Massie, koji je zajedno s demokratom Rom Khannom vodio inicijativu za punu objavu dosjea, izjavio je da će afera "naštetiti republikancima na međuizborima".

Prekrajanje izbornih jedinica

Prekrajanje izbornih jednica postala je jedna od najvažnijih bitaka ovih izbora.

Najveća 'borba' vodi se u Teksasu koji je usvojio novu kartu izbornih jedinica, koja bi republikancima mogla donijeti do pet dodatnih mandata. Savezni sud u El Pasu blokirao je primjenu nove mape, ali je vrhovni sud SAD-a privremeno dopustio njezino korištenje na izborima, dok se parnica nastavlja.

Kalifornijski guverner Gavin Newsom odgovorio je referendumskom inicijativom "Prijedlog 50", koju su birači odobrili, čime je otvoren put demokratskoj karti koja bi mogla donijeti pet dodatnih demokratskih mjesta.

Vrhovni sud odbio je hitnu žalbu republikanaca protiv te mape.

Slične bitke vode se u Missouriju, Sjevernoj Karolini, Ohiju, Floridi i Louisiani, gdje je presuda Vrhovnog suda o Zakonu o pravu glasa otvorila vrata brisanju okruga s afroameričkom većinom. Prema analizi Cook Political Reporta, republikanci bi zbog prekrajanja mogli dobiti osam dodatnih mjesta, dok bi demokrati mogli ostvariti neto dobitak od dva, što znači da su republikanci strukturno u prednosti unatoč kalifornijskom protuudaru.

Bitka za Senat

Bitka za Senat vodi se u devet država koje analitičari smatraju konkurentnima. Demokrati brane dva mjesta u državama koje je Trump osvojio 2024. - Georgiju i Michigan.

Republikanci brane sedam mjesta, uključujući Maine, gdje šesterostruka senatorica Susan Collins - jedina republikanska senatorica u državi koju je Kamala Harris osvojila 2024. - brani mandat protiv demokratskog kandidata Troyja Jacksona.

Najizglednija prilika demokrata za osvajanje republikanskog mjesta je Sjeverna Karolina, gdje se dugogodišnji senator Thom Tillis povukao nakon sukoba s Trumpom oko poreznog zakona.

Dodatne prilike demokratima otvaraju se u Ohiju i na Aljasci, a nadaju se iznenađenjima u Iowi i Teksasu ako se politička klima dodatno pogorša za republikance.

Anketa o stranačkom glasovanju za Kongres (bez imena kandidata) pokazuje prednost demokrata, ali s velikim rasponom ovisno o istraživaču. Prosjek Silver Bulletina krajem srpnja iznosio je otprilike šest postotnih bodova u korist demokrata, dok je istraživanje Emerson Collegea zabilježilo prednost od jedanaest bodova, a Morning Consult i Rasmussen bilježe uže razlike od tri do četiri boda.

Harry Enten, analitičar CNN-a, upozorio je da su demokrati u zaostatku za tempom iz 2006. i 2018., kada su u istoj fazi ciklusa vodili sa sedam bodova, sugerirajući da entuzijazam za veliki "plavi val" možda nije toliko izvjestan koliko sugeriraju pojedinačne ankete s dvoznamenkastim prednostima.

Predsjednik Trump javno odbacuje pesimistične prognoze. Na skupu s republikanskim guvernerima izjavio je da očekuje kako će stranka "raditi fantastično" na izborima, dodajući da bi rezultati mogli biti "veliko iznenađenje".

Nekoliko scenarija

Istovremeno, demokratsko vodstvo u Senatu javno se priprema za scenarij u kojem bi Trump mogao pokušati osporiti legitimnost izbora. Vođa demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer sazvao je zatvoreni sastanak senatora radi planiranja onoga što je nazvao scenarijem sudnjeg dana.

Povod je bio Trumpov govor naciji o "integritetu izbora" krajem srpnja, u kojem je ponovio tvrdnje o izbornoj prijevari iz 2020. i unaprijed doveo u pitanje vjerodostojnost izbora u studenome.

Što se tiče najizglednijih scenarija za studeni, analitičari uglavnom vide tri moguća ishoda. Prvi je da demokrati preuzmu Zastupnički dom, ali ne i Senat. Drugi je da republikanci obrane oba doma, i treći, rjeđe spominjani jest širi "plavi val" u kojem bi demokrati osvojili oba doma s udobnom prednosti.

Posljedice za Trumpa razlikovale bi se ovisno o ishodu.

Gubitak Zastupničkog doma otvorio bi demokratima punu istražnu moć nad administracijom, uključujući mogućnost saslušanja o carinskoj politici, imigracijskim racijama ICE-a i dosjeu Epstein, te bi praktički zaustavio njegov zakonodavni program za posljednje dvije godine mandata, prisiljavajući ga na upravljanje pretežno putem izvršnih naredbi.

Gubitak Senata dodatno bi ugrozio potvrđivanje sudskih i izvršnih nominacija. Istodobno, republikanska obrana obaju domova ojačala bi Trumpovu poziciju uoči 2028. i dala vjetar u leđa kandidatima poput potpredsjednika J.D. Vancea.

Ono što analitičari sa svih strana političkog spektra dijele jest uvjerenje da će ovi međuizbori, bez obzira na konačan ishod, biti jasan referendum o Trumpovom drugom mandatu i o smjeru kojim će Sjedinjene Države krenuti u posljednje dvije godine njegova predsjedništva.