Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je niz povjerljivih dokumenata o stranom utjecaju na američke izbore, ustvrdivši da oni dokazuju kako je Kina pokušala utjecati na predsjedničke izbore 2020. godine te da su ga obavještajne službe o tome namjerno držale u neznanju
No upravo objavljeni dokumenti u velikoj mjeri ne potvrđuju predsjednikove tvrdnje. Dapače, u nekim ih dijelovima izravno pobijaju, piše The Atlantic.
Trump je u obraćanju javnosti ocijenio da su američki izbori izloženi ozbiljnom stranom utjecaju, osobito iz Kine, nazvavši tu situaciju 'krizom'. Najavio je da će poduzeti mjere da izbori više nikada ne budu 'ukradeni' te uputio građane na internetsku stranicu s deklasificiranim dokumentima za koje tvrdi da potvrđuju njegove optužbe.
Kako Atlantic piše u analizi, strane sile doista pokušavaju utjecati na američku politiku i javno mnijenje, ali upozorava da je to gotovo jedina tvrdnja iz Trumpova govora koja odgovara sadržaju objavljenih dokumenata.
vezane vijesti
Predsjednik je iz pojedinih obavještajnih procjena izvukao zaključke koji nisu potkrijepljeni dokazima te zanemario dijelove koji proturječe njegovim tvrdnjama.
Obavještajci nisu zaključili da je Kina utjecala na izbore
Jedan od memoranduma Nacionalnog obavještajnog vijeća navodi kako je dio analitičara procijenio da je Peking poduzeo određene ograničene korake da bi narušio Trumpove izglede za reizbor.
Međutim već u sljedećoj rečenici dokument pojašnjava da je riječ o manjinskom mišljenju i da se ono razlikuje od službene procjene američke obavještajne zajednice.
U konačnoj procjeni navodi se kako nisu pronađeni dokazi da je Kina provodila operaciju s ciljem utjecaja na ishod predsjedničkih izbora.
'Obavještajna zajednica nije pronašla dokaze da je Peking provodio aktivnosti usmjerene na promjenu ishoda predsjedničkih izbora niti je uočila djelovanje koje bi upućivalo na takvu operaciju', stoji u jednom od dokumenata.
Propaganda nije isto što i izborna prijevara
Naglašava se da se dokumenti uglavnom odnose na pokušaje stranog utjecaja propagandom, dezinformacijama ili posrednicima koji zastupaju interese stranih država.
To nije isto što i izravno miješanje u izborni proces, poput manipulacije glasovima ili napada na izbornu infrastrukturu.
Prema tumačenju Atlantica, upravo ta razlika gotovo je potpuno izostavljena iz Trumpova obraćanja.
Dokumenti ipak izdvajaju Rusiju, a to nije rekao
Trump je najveći dio govora posvetio Kini, no deklasificirani dokumenti kao državu koja je najaktivnije pokušavala utjecati na izbore 2020. godine izdvajaju Rusiju.
Američka obavještajna zajednica procijenila je da je Moskva provodila različite operacije s ciljem diskreditacije tadašnjeg demokratskog kandidata Joea Bidena te da su pojedini akteri povezani s Kremljem nastojali povećati potporu Trumpu na društvenim mrežama.
Atlantic upozorava da je on taj dio dokumenata uglavnom prešutio, iako se upravo oni najizravnije podudaraju sa zaključcima američkih obavještajnih službi.
U dokumentima se spominje i Turska, za koju se navodi da su njezini visoki dužnosnici nastojali prikriveno utjecati na američke političare i predsjedničke kandidate, no ni tome Trump nije posvetio posebnu pozornost.
Trump pokušava opravdati poraz iz 2020.
Glavni motiv predsjednikova obraćanja, kaže se u analizi, njegov je pokušaj da ponovno dovede u pitanje legitimnost izbora na kojima je izgubio od Bidena.
Istodobno se upozorava da bi ovakva retorika mogla imati i šire posljedice jer potkopava povjerenje građana u izborni sustav uoči novih izbora za Kongres.
Atlantic zaključuje da strane sile poput Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje godinama nastoje narušiti povjerenje Amerikanaca u vlastite demokratske institucije, ali ocjenjuje da je Trump svojim nastupom učinio veću štetu nego bilo koja od tih država.
