Ni peti dan ne prestaju međusobni napadi Izraela i Irana u sukobu koji polako prerasta u pravi rat. Iako čelnici diljem svijeta pozivaju na njihov prestanak, možda se u najnezavidnijem položaju nalazi SAD. Predsjednik te zemlje, Donald Trump, kao najveće postignuće svog mandata isticao je to da, kako tvrdi, nije započeo nijedan rat. Kako će se SAD sada postaviti?
S jedne strane borbeni zrakoplovi, a s druge strane projektili i dronovi - i tako već danima i to kroz višesatne napade. Uz to - uz desetke žrtava. Sukob između Izraela i Irana ne jenjava i još uvijek nema naznaka toga kada će stati. Izrael je odlučan u namjeri da uništi iranski nuklearni program, a Iran tvrdi da neće ostati miran na napade.
U svemu tome SAD, veliki saveznik Izraela, još uvijek se drži po strani. 'Što se tiče uloge SAD-a, dobro je poznato da su se vodili novi pregovori s Iranom oko nuklearnog programa, no sve je to prekinuto napadom Izraela na Iran. Sada se odvijaju diplomatski napori da dođe do nastavka tog procesa. Očekivalo se da će Iran predati svoj prijedlog viđenja tog novog sporazuma, no uvjeti koji su bili prije nekoliko dana su promijenjeni, a stav SAD-a je jasno izrekao američki predsjednik Donald Trump, više puta ponovivši da Iran ne može imati nuklearno naoružanje. Sada je pitanje i što s programom obogaćivanja urana, a to je pitanje koje je usko vezano uz mogućnost iranskog razvijanja nuklearnog oružja', pojašnjava za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
vezane vijesti
Zveckanje oružjem
Da Iran ne smije imati nuklearno oružje te da ga samo zanima 'pravi kraj', Trump je ponovio i u predsjedničkom zrakoplovu, nakon što je brzinski otputovao sa samita G7. Poklopio je pritom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a koji je izjavio da je Trump morao otići jer radi na primirju između Izraela i Irana. Unatoč spekulacijama koje su se pojavile i u medijima, demantirao je da je tražio prekid vatre, a mnogi su se zapitali sprema li se i izravno uključenje Amerike u sukob.
'Američka vojska pojačava svoju prisutnost u regiji, a vidjeli smo i da je nosač zrakoplova na putu prema Bliskom istoku. Po onome što je službeno rečeno, to se čini da bi se zaštitilo američke snage i baze u okolici, ali svašta se može dogoditi. Što se tiče američkog uključenja u ovaj sukob, u SAD-u traju debate i čini mi se da dio republikanaca, plus demokrati, želi pod svaku cijenu izolirati SAD od toga da se vojno uključi u sukob. Međutim postoji druga strana medalje, a to je mogućnost da američke snage na kraju budu napadnute. Zasad se to nije dogodilo, no oštećen je američki diplomatski objekt u Izraelu, iako nije bio direktno ciljan. I to može biti povod za američku retalijaciju', kaže Avdagić.
SAD je svojim bliskoistočnim saveznicima, navodi Axios, rekao da se neće uvlačiti u sukob, osim u slučaju da Iran krene ciljati Amerikance, a Teheran zasad itekako pazi na to da se ne zamjeri Trumpu.
Podjela među republikancima
No dođe li do toga, Trump bi se mogao naći u vrlo nezavidnom položaju. S jedne strane Izrael traži pomoć SAD-a kako bi se Iran u potpunosti porazio i uništio njegov nuklearni program, a s druge strane dobar dio Amerike ne želi još jedan sukob koji bi mogao i Amerikance koštati života.
Osobe poput Trumpu bliskih Stevea Bannona i Tuckera Carlsona kažu da bi odluka o napadu na Iran predstavljala odbacivanje njegova 10 godina starog političkog pokreta i načela 'Amerika na prvom mjestu'. 'Ne želim da se SAD uplete u još jedan bliskoistočni rat koji ne služi našim interesima', rekao je Carlson u Bannonovoj emisiji 'War Room' u ponedjeljak.
S druge strane, moćni ljudi Republikanske stranke, poput senatora Lindseyja Grahama, pokušavaju uvjeriti Trumpa da izraelska blitz akcija protiv iranske protuzračne obrane i spoj snaga koje su oslabile režim nude SAD-u priliku da definitivno okonča nuklearne težnje svog 45-godišnjeg neprijatelja te transformira Bliski istok, piše CNN.
'I krug ljudi oko Trumpa zapravo se tu lomi. Jednako tako, krug njegovih podržavatelja nema isti stav po tom pitanju zato što je tu puno ljudi iz raznih interesa. Neki su bliski Izraelu i tradicionalnoj snažnoj podršci SAD-a toj državi, a s druge strane ima onih koji iz raznoraznih razloga temelje svoju priču na stavu America first i tom tzv. izolacionizmu, kojem je na neki način pristupila Trumpova administracija. Jasno je, ovo je teška tema za Trumpa, ali nije nešto novo u tom kontekstu odnosa prema Bliskom istoku, gdje je uvijek prilično teško američkim predsjednicima i administracijama', kaže Avdagić.
Sve je na Trumpu
Što god Trump odlučio, čini se da drži sudbinu Bliskog istoka u svojim rukama.
'U ovom trenutku ovo je utrka s vremenom na svim stranama. Mislim da bi za Iran bilo dobro da što prije započne pregovore. Ova razina destrukcije i likvidacije njihovih čelnih ljudi u vojno-sigurnosnom i nuklearno-znanstvenom aparatu nešto je što je teško usporediti s bilo čim od recentnih događaja, osim možda s onim što je Izrael napravio Hezbolahu. Trumpova rečenica da poziva Iran na pregovore dok ne bude prekrasno dobra je poruka. Iran je na neki način slomljen, međutim njegove mogućnosti retalijacije veće su od raketnih napada. Mogu uključivati napade na diplomatske objekte i izvan područja Bliskog Istoka. Sve se to može pretvoriti u vrlo ružnu priču, u kojoj će stradati jako puno civila', zaključuje Avdagić.
