Prošloga vikenda svečano je završena konstrukcija zadnje od 11 vjetrenjača priobalne vjetroelektrane Aberdeen Bay Wind Farm tvrtke Wattenfall koja se bavi obnovljivim izvorima energije.

Kapaciteta 93.2 megawatta, vjetroelektrana je izgrađena u Sjevernom moru, kilometar od obale Aberdeenshireea na sjeveroistoku Škotske, trinaesta je takva u UK i dvadeset i šesta u svijetu.

Ništa sporno, da na obali prekoputa nje Donald Trump nije 2012. otvorio luksuzno golf igralište s 18 rupa, dva restorana i luksuzni hotel s pet zvjezdica, a nije zgodno da njegovi ekskluzivni gosti nemaju besprijekoran pogled na pučinu. Zato je škotskoj vladi uputio žalbu protiv 'strašne ideje o izgradnji nakaradnih vjetroturbina na prekrasnoj obali Aberdeena'.

Škotska se vlada na to oglušila, no Trump je uporno išao od jednog do drugog, sve do Vrhovnog suda UK-a poručujući kako će 'potrošiti sav novac svijeta da spriječi gradnju tih golemih industrijskih rugla'. Ali nije uspio. Ta 'golema rugla' sada pokrivaju 70 posto potražnje ovoga kraja za električnom energijom i zahvaljujući njima to područje neće više zagađivati godišnja emisija 133.405 metričkih tona ugljičnog dioksida.

Malo hoće, malo neće, a onda ipak možda hoće. Tako bi se mogli sažeti posljednji manevri oko priprema SAD za sudjelovanje u povijesnim pregovorima Sjeverne i Južne Koreje o denuklearizaciji poluotoka. Nakon Trumpova otkazivanja summita dogovorenog za 12. lipnja, dvije Koreje počele su same pregovarati, pa se Trump predomislio i za 7. lipnja dogovorio sastanak sa Japanskim premijerom Shinzom Abeom.

Glavni pregovarač sa sjevernokorejske strane, Kim Yong-chol leti u Washington na sastanak sa američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom, a mala granica Rusije sa Sjevernom Korejom dovoljno je velika da se uoči možebitnog summita ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u Pjongjangu sastane sa Kim Jong-unom i ponudi pomoć u provedbi korejskih sporazuma. Susjedna Kina službeno šuti, pa nakon svega Bloomberg komentira: 'Kim Jong-un djeluje mudro, Kina i Rusija jačaju, a američki saveznici ne znaju mogu li vjerovati Washingtonu'.

Malo bi, malo ne bi, a onda je talijanski predsjednik Sergio Mattarella u drugom pokušaju ipak dao mandat za sastavljanje populističke vlade nezavisnom profesoru prava Giuseppeu Conteu. Četvrto gospodarstvo u EU odlazi u ruke vladi populističkog Pokreta pet zvijezda i krajnje desne Lige koji se protive euru i migrantima. U Bruxellesu su već zabrinuti zbog Mađarske i Poljske, a kada se tomu doda Španjolska čiji se premijer Mariano Rajoy suočio sa glasovanjem o povjerenju zbog njegove povezanosti sa velikim korupcijskim skandalom, Europsku uniju čekaju turbulentna vremena.

A Rusi su već u nogometnom filmu. Dok odbrojavaju zadnje dane do početka Svjetskog nogometnog prvenstva 14. lipnja, britanska je policija za više od 1.700 navijača visokog rizika zabranila odlazak u Rusiju, upozorivši ostale da ne ističu zastave Sv. Jurja s obrazloženjem da bi Rusi to mogli shvatiti kao 'impertijalističku provokaciju'. Ravnatelj Centra za sigurnost i obavještajni rad Sveučilišta Buckingham, Anthony Glees upozorava engleske nogometaše da se ne upuštaju u intimne odnose s Ruskinjama, 'jer ih mogu zavesti u svrhu ucjene prije velike igre', budući da Kremlj može koristiti svakakve alate za sabotiranje Engleza na prvenstvu, uključujući 'medenu zamku'. Izbornik nigerijske vrste Gernot Rorh svojim je igračima također javno zabranio bliske susrete s ruskim ženama.

Za razliku od njih, Argentinski nogometni savez u posebnom je priručniku o ruskom jeziku i kulturi dao savjete svojim dečkima kako na brzinu zavesti ruske 'chicas' (curke). Nakon što su to društvene mreže proglasile seksističkim, Savez se ispričao domaćinima i internom istragom utvrdio da je riječ o - tiskarskoj grešci.

Fince i Estonce također muče 'medene zamke', ali one se ne odnose na nogometaše, nego na medvjede. Divlji medvjedi toliko su se namnožili i pomamili za medom, da su samo ove godine potpuno uništili košnice 70 proizvođača meda, nanijevši štetu od 124.000 eura, a u Estoniji uništili trud više od 300 pčelara. Najveći je problem kako spriječiti ponovne posjete meda medokradica, izvještava finska nacionalna mreža Yle. Košnice se smiju pomicati samo noću dok se pčele odmaraju, a novi položaj ne smije biti dalji od tri kilometra, jer insekti inače ne znaju naći put do košnice.

Nakon dugih i mučnih rasprava portugalski je parlament prošloga tjedna morao odlučiti jesu li za ili protiv zakona o legalizaciji eutanazije. Rezultat je tijesan – 110 glasova za, 115 protiv – pa portugalski neizlječivi bolesnici i nadalje neće moći umirati uz liječničku asistenciju ako to požele. Od EU-zemalja eutanazija na zahtjev bolesnika legalna je u Belgiji, Nizozemskoj i Luxemburgu, a izvan Europe u Kanadi, Kolumbiji i australskoj saveznoj državi Viktoriji.

Činjenica da 400.000 Rumunja živi i radi u Velikoj Britaniji tragična je za njihovu domovinu. Korupcija i siromaštvo tjera ih na odlazak iz zemlje zakinute energijom i nadom, piše The Guardian. Sedam godina poslije ulaska u EU, Rumunji su nakon Poljaka najbrojnija grupa ne-britanskih državljana u Britaniji broj im se od 2014. udvostručio. U Italiji i Španjolskoj najbrojniji su stranci. Prema podacima UN-a izvan domovine ih živi 3.6 milijuna, računa se da će zemlja do 2050. izgubiti 15 posto od današnjih 20 milijuna stanovnika. Zemlju su napustile desetine tisuća liječnika. Samo u britanskim bolnicama radi 3.775 rumunjskih doktora.

P.S. U Burundiju su jako uvrijeđeni zbog francuskog poklona. Francuzi su, naime, jednom selu u pokrajini Gitega u okviru projekta lokalne nevladine organizacije darovali deset magaraca da pomažu ženama i djeci u prijevozu drva, vode i poljoprivrednih proizvoda. Veleposlanik Francuske, Laurent Delahousse magarce je ponosno predstavio kao 'toyotine Land Cruisere životinjskog svijeta', no vlasti su to shvatile kao 'nacionalnu uvredu', te je glasnogovornik predsjednika Senata, Gabby Bugaga zatvitao: 'Drže li nas Francuzi magarcima'?, a ministar poljoprivrede Deo Guido Rurema naredio da se egzotične životinje izoliraju u karantenu.

Prema jednom tumačenju, Burundijci su poklon shvatili kao suptilnu kritiku referenduma održanog početkom svibnja za promjenu ustava čime se predsjedniku Pierreu Nkurunzizi daje mogućnost za još dva mandata i ostanak na vlasti do daleke 2034. godine. Burundi je inače ušao u krizu 2015. godine kada je Nkurunziza tražio treći mandat, potaknuvši prosvjede i nasilje u kojem je poginulo 1.200 i raseljeno 400.000 osoba.