Kako bismo sumirali pogotke i promašaje u Vladinoj politici 2012. godine, razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Željkom Lovrinčevićem, politologom Boškom Piculom, profesorom filozofije politike na Filozofskom fakultetu Žarkom Puhovskim te izvršnim direktorom Gonga i politologa Draganom Zelićem.

Kada su u pitanju Vladini promašaji, gotovo svi naši sugovornici, neovisno jedni o drugima, spomenuli su dva ista problema. Prvi je imenovanje direktora u upravama javnih poduzeća, a drugi teritorijalni ustroj. Treći je kod svakoga bio različit.

PROMAŠAJ PRVI: KADROVIRANJE

'Najveća Vladina pogreška je postavljanje funkcionara u javnim tvrtkama bez natječaja, čime je otvorena nova stepenica za korupciju', rekao je Žarko Puhovski, a isto su ponovili svi sugovornici.

Željko Lovrinčević naglasio je da su, uz problem političkih kadroviranja, izostala i nužna restrukturiranja javnih poduzeća: 'Godinu dana kasnije pokazalo se da je razina složenosti problema u državnim tvrtkama ostala ista. Ništa nisu napravili, a pokazalo se i da stranke nemaju menadžere u svojim redovima. Postavljeni direktori uglavnom nisu pokazali potencijale za upravljanje projektima i riznicama, za informatička i ekološka znanja… Svugdje se uočava manjak kvalitetnih ljudi. Glavna osobina postavljenih je lojalnost stranci, ali to košta građane koji zbog njih plaćaju veće cijene.' Lovrinčević ne vidi baš nikakav napredak u javnim poduzećima, čak kaže da se stanje možda i unazadilo.

Dragan Zelić kaže da je upravo kadrovska politika dokaz da je koalicija prije godinu dana bila nespremna za preuzimanje vlasti.

Dobar primjer je iznenadna kandidatura za gradonačelnika Zagreba. SDP-ov ministar zdravlja Rajko Ostojić će se nakon dvije godine rada u Vladi i šest mjeseci prije lokalnih izbora pripremati za sasvim novu ulogu. Od ozbiljne i odgovorne vlasti očekivalo bi se da kandidata za gradonačelnika glavnog grada imaju dvije ili tri godine ranije. Isto je i s direktorima javnih poduzeća – najbolje kandidate za te pozicije mogli su imati pripremljene za posao još dvije godine prije osvajanja izbora, no oni su (politički) kadrovirali čak nekoliko mjeseci nakon izbora.

PROMAŠAJ DRUGI: TERITORIJALNI USTROJ

'Odustalo se od teritorijalnog preustroja i reforme lokalne države, a moglo se to na vrijeme napraviti. Zapravo, to je trebalo napraviti prije lokalnih izbora', rekao je ekonomist Lovrinčević te pojasnio da je preustroj važan jer je mogao biti osnova za sve ostale reforme – od zdravstva, pravosuđa, socijalne skrbi, policije… 'Sve se ovo na terenu ponavlja 21 put. Cijeli je sustav, pa i Hrvatska gospodarska komora, Državni zavod za statistiku, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, umnožen za 21 put.'

Politolog Boško Picula također je istaknuo ovaj problem te upozorio da se čak ni zametak rasprave na temu teritorijalnog ustroja nije pojavio prošle godine: 'Trenutni je ustroj, s ovolikim brojem gradova, županija i općina, ne samo neefikasan, nego preskup i samoblokirajući. Krajnji je trenutak da se na reorganizaciji počne raditi odmah jer iduće lokalne izbore 2017. godine ne možemo dočekati s ovolikim brojem ustrojnih jedinica, ako želimo dobro sebi.'

Podsjetimo, vladajuća koalicija u svom 'planu 21' istaknula je teritorijalni preustroj kao jedan od najvažnijih ciljeva koji su trebali prošle godine proći javnu raspravu. To se, naravno, nije dogodilo.

PROMAŠAJ(I) TREĆI: NEPOVJERENJE, ATMOSFERA STRAHA, BESCILJNOST…

Naši analitičari bili su neodlučni koji je to najveći treći promašaj, no sve se svodi na opće nepovjerenje građana, ali i poduzetnika.

Lovrinčević je rekao da su povećane antipoduzetnička klima i nesigurnost u društvu. 'Poduzetnicima se nudila batina,a malo se radilo na popravljanju investicijskog okvira. Atmosfera straha i nesigurnost doveli su do toga da sami građani troše manje, čak manje nego što je to objektivno potrebno', rekao je Lovrinčević.

Puhovski je zamjerio Vladi što nije funkcioniralo kao Ustavom određeno kolektivno tijelo te činjenicu da je premijer Zoran Milanović djelovao kao analitičar i kritičar Vlade, a ne netko tko snosi odgovornost za njezin rad: 'Premijer nije našao za shodno obratiti se ljudima kada je donesena odluka o povećanju PDV-a, nego je pustio Slavka Linića da snosi teret za tu odluku. Nije pokrenuo nijednu međunarodnu inicijativu, nego je djelovao iz pozadine. Milanović nije preuzeo odgovornost za gospodarstvo ni za odlazak Radimira Čačića koji je od ulaska u Vladu nosio teret suđenja.'

Boško Picula predbacio je vladajućima da nisu donijeli cjelovitu strategiju ekonomskog rasta i razvoja koja bi odredila rad Vlade, ali i budućnost zemlje: 'Mi ni danas ne znamo po čemu Hrvatska može i treba biti konkurentna na globalnom tržištu. Ne znamo što, kako i za koga proizvoditi da bismo bili gospodarski uspješni.'

Vezano uz tu kritiku, Picula smatra da ni vanjska politika nije napravila potreban iskorak: 'Nismo riješili otvorena pitanja sa Slovenijom, Srbijom i BiH i to nije samo odgovornost hrvatske strane, ali trebamo biti aktivniji kako nas u EU-u ne bi doživljavali kao budući problem. No, što se tiče globalnih političkih pitanja, stvara se dojam da ponekad ne znamo ni o čemu se radi ni što treba napraviti. Naša vanjska politika mora biti u skladu s našim nacionalnim, poglavito gospodarskim interesima, a trenutačno nije.' 

Dragan Zelić kaže da Vlada nije uspjela postaviti visoke demokratske standarde, što je dokazala na sljedećim primjerima: smjena ministrice zaštite okoliša Mirele Holy (nakon objave maila u kojem je tražila da se od otkaza poštedi jedna tajnica u HŽ-u), odlazak Radimira Čačića (bio je u Vladi bez obzira na sudski postupak, pa i nepravomoćnu uvjetnu presudu, sve do pravomoćne kazne zatvora) te sukob interesa ministra Tihomira Jakovine (kao dužnosnik, trebao je vlasništvo svoje tvrtke prenijeti na odvjetnički ured i prijaviti to Povjerenstvu za sukob interesa, no nije to učinio niti je bio sankcioniran zbog toga).

Kao posljednju, ali nimalo bezazlenu kritiku, Zelić je naveo dojam da ovoj Vladi borba protiv korupcije nije na prvom mjestu: 'Možda u Vladi više nema korupcije, ali nitko nam ne jamči da se u javnim poduzećima ne događaju male 'Fimi medije'.'

POGODAK PRVI: VEĆA TRANSPARENTNOST, GRAĐANSKI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

Dragan Zelić iz Gonga pohvalio je Vladu zbog najave građanskog i zdravstvenog odgoja u školama te zbog veće transparentnosti u donošenju odluka: 'Nema više donošenja odluka o korištenju proračunskih zaliha na zatvorenim sjednicama Vlade. Krenulo se i sa stvaranjem medijske politike, ali se još ne zna u kojem smjeru, pa bi i to Vlada još morala otkriti javnosti.'

Obrazovnu, ali i zdravstvenu politiku pohvalio je i Boško Picula. Njemu se svidio početak planova o produžetku obaveznog osnovnog obrazovanja (obavezna predškola) te besplatni studiji za uspješne studente i za sve studente prve godine. Također, pohvalio je reguliranje medicinski potpomognute oplodnje.

POGODAK DRUGI: POPIS BIRAČA I REGISTAR BRANITELJA

Picula je pohvalio početak sređivanje popisa birača i objavu Registra branitelja jer kaže da je to doprinijelo javnom nadzoru rada državne vlasti.

Isto je učinio i Dragan Zelić, no naglasio je da će novi zakon o registru birača i zakon o prebivalištu tek na implementaciji pokazati je li se napredovalo: 'Rad na tim područjima ne smije stati. Čeka nas izborna reforma i sređivanje stanja u izbornom procesu – ovi zakoni su tek prvi korak.'

Žarko Puhovski bio je konkretniji pa je imenovao ministre za koje smatra da su odradili dobar posao: 'Ponašanje je općenito dobra stvar u ovoj Vladi, ali najsvjetlija točka je ministar branitelja Predrag Fred Matić – od njegovog odgovora srbijanskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću do objave Registra branitelja.' Podsjetimo, na Nikolićevu izjavu da je Vukovar srpski grad ministar Matić odgovorio je kako je i sam razmišljao o Claudiji Schiffer, ali da je shvatio da se ti snovi nikada neće ostvariti.

Drugi član Vlade koji je dobio prolaznu ocjenu od Puhovskog je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić: 'On je jasno i javno prihvatio odgovornost za greške koje je policija počinila – od slučaja Zelina do posljednje afere oko prisluškivanja Mladena Bajića i novinara. On je naprosto prihvatio odgovornost.' (Nakon nereda na utakmici Zeline i Hajduka Ostojić je priznao policijske propuste u pripremi osiguranja, a vezano za neovlašteno policijsko praćenje novinara i Mladena Bajića priznao je pogreške svojih prethodnika, op.a.)

POGODAK TREĆI: NASTAVAK PRIVATIZACIJE I POREZNA DISCIPLINA

Boško Picula smatra da je najbolji potez ove Vlade sređivanje financijske situacije u smislu preglednosti poreznog duga (javna objava popisa poreznih dužnika, tzv. stup srama kojemu su se mnogi poduzetnici protivili, op.a.). 'To je preduvjet uspješnog rada državne uprave, ali i stvaranja uvjeta za uspješno poslovanje gospodarskih subjekata', rekao je Picula.

Ministar financija Slavko Linić, osim objavom liste poreznih dužnika, i drugim je zakonima natjerao mnoge poduzetnike da plaćaju poreze, a 2013. godine uvode se i 'fiskalne blagajne', pa se tako više ni u kafićima neće smjeti prodati decilitar soka mimo nadzora Ministarstva financija i računa koji u svakom slučaju morate dobiti.

Premda riječ 'privatizacija' ima negativnu konotaciju zbog iskustva iz 90-ih, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević pohvalio je ekonomsku politiku koja otvara put privatizaciji: 'Radi se o nastojanju da se privatiziraju Croatia osiguranje, neke tvrtke iz turističkog portfelja i brodogradnje.' Smanjivanje dijela subvencija za poljoprivredu također je ocijenio vrlo dobrom odlukom, no kaže da je ipak problem to što su poljoprivrednici za taj trenutak bili nepripremljeni.