Američka diplomatkinja Sarah Rogers obećava 500 milijuna dolara za borbu protiv 'cenzure' na internetu i otvoreno napada europske političke elite zbog migracija. Za jedne je tek još jedna MAGA-ina provokatorica koja se miješa u europsku politiku, a za druge – nada za spas demokracije
Rogers, zamjenica američkog državnog tajnika za javnu diplomaciju, ne bira riječi. S velikim budžetom i političkom podrškom predsjednika Donalda Trumpa, profilirala se kao ključna figura njegove strategije 'spašavanja Europe' od, kako tvrdi Bijela kuća, 'civilizacijskog brisanja'.
To u praksi znači podršku pokretima bliskima MAGA-i, oštre napade na europske elite i kampanju protiv zakona koji reguliraju govor na internetu. U siječnju je tako na mreži X napisala da Njemačka 'jedva ima Židova, ali je uvezla barbarske silovateljske horde'. Kasnije je priznala da je ta njezina formulacija bila namjerno provokativna kako bi ukazala na ograničenja slobode govora u Europi.
Njezini istupi nisu iznimka. Rogers redovito izaziva granice između slobode govora i govora mržnje, često tvrdeći da europski zakoni guše demokraciju i štete američkim tehnološkim kompanijama, piše Politico.
Direktno obraćanje građanima
Za razliku od klasičnih diplomata, njezin posao nije razgovor s političarima, već izravno obraćanje građanima, a od dolaska na dužnost u listopadu aktivno nastupa diljem Europe i na društvenim mrežama.
U Londonu je, primjerice, izjavila: 'Stvari koje se proglašavaju lažnima često su točne', navodeći pritom primjere poput migracijskih problema ili ograničene učinkovitosti cjepiva protiv covida. Takve izjave izazivaju burne reakcije jer se često kose s dominantnim znanstvenim i političkim konsenzusom.
Njezina konfrontacijska retorika izaziva kritike europskih dužnosnika te oni upozoravaju da takav pristup narušava odnose između saveznika. Ipak, Trump joj očito vjeruje i nedavno ju je nominirao za čelnicu moćnog državnog medija Glas Amerike (Voice of America, VOA).
Uspon i stil bez kompromisa
Rogers dolazi iz pravničkog svijeta, a obrazovala se na elitnim američkim sveučilištima i izgradila karijeru kao odvjetnica za slobodu govora. Opisuju je kao borbenu i izravnu, tipičnu hardball odvjetnicu koja ide do kraja. Sama kaže: 'Dolazim iz sudnica u kojima se istina nalazi snažnim zastupanjem svih strana. Smatram da moram biti glasna zagovornica slobodnog interneta.'
U samo nekoliko mjeseci postala je jedna od najkontroverznijih figura transatlantske politike. Bliska je krugovima pokreta MAGA, uključujući pokojnog aktivista Charlieja Kirka, a podršku ima i među europskom desnicom.
Tijekom posjeta Europi sastajala se s političarima povezanim s Viktorom Orbánom, strankom Reform UK te njemačkim AFD-om.
500 milijuna dolara za 'digitalnu slobodu'
U Irskoj je najavila fond od 500 milijuna dolara za projekte koji promiču digitalnu slobodu, uključujući privatnost i slobodu izražavanja, a već je započela razgovore o financiranju organizacija bliskih američkoj administraciji. Podrška joj pritom stiže od zagovornika slobode govora – tako britanski političar Toby Young kaže: 'Borba za slobodu govora u Europi često izgleda izgubljeno, pa je ovakva podrška ogroman poticaj.'
No kritičari upozoravaju da Rogers utjelovljuje najproblematičniji dio Trumpove politike prema Europi, a švedski premijer Ulf Kristersson poručio je: 'Možete reći što želite, ali tradicija je suradnja, a ne miješanje.'
Rogers osobito napada europske zakone poput Akta o digitalnim uslugama i britanskog Zakona o sigurnosti na internetu, tvrdeći da ograničavaju slobodu govora i prisiljavaju američke kompanije poput Mete i Googlea na cenzuru. U jednom potezu SAD je čak sankcionirao bivšeg europskog povjerenika Thierryja Bretona, što je izazvalo dodatne napetosti. 'Ako potičete cenzuru američkog govora, niste dobrodošli u SAD', poručila je Rogers.
Ima li publike u Europi?
Rogers tvrdi da zastupa stavove mnogih Europljana nezadovoljnih ograničenjima govora i migracijskom politikom. I doista, istraživanja pokazuju da je velik dio građana zabrinut zbog slobode govora, ali jednako tako i zbog govora mržnje i dezinformacija.
Upravo tu leži ključni problem: dok dio javnosti podržava njezinu borbu, mnogi strahuju od 'divljeg zapada' društvenih mreža bez ikakvih pravila.
Čak i neki njezini saveznici priznaju da joj stil može biti kontraproduktivan. 'Ljudi ne vole kad ih netko izvana kritizira', kaže britanski izvor.
U međuvremenu Trumpova politika prema Europi izaziva sve veće nezadovoljstvo, a dio europskih političara smatra da bi SAD prvo trebao 'pospremiti vlastito dvorište'. Unatoč svemu, Rogers ne usporava. Ako preuzme Glas Amerike, dobit će još snažniju platformu za širenje svoje vizije Europe.
Jedno je sigurno – njezina kampanja tek počinje.