To je posljednje poglavlje priče koja je počela puno prije nego što je njezino ime postalo poznato u USKOK-ovim spisima.

U HDZ se učlanila sa 16 godina. Sa samo 25 godina postala je gradonačelnica Knina, a tijekom deset godina na toj funkciji izgradila je političku mrežu koja ju je iz lokalne sredine odvela prema samom državnom vrhu. Bila je saborska zastupnica, državna tajnica i jedna od istaknutijih političarki mlađe generacije.

Posebno je bliska bila s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, koji ju je 2015. postavio na čelo HDZ-ove izborne kampanje.

A onda je 2020. uslijedio nagli pad.

Uhićenje u aferi Vjetroelektrane pretvorilo je nekadašnju kninsku političku zvijezdu u jednu od središnjih figura velike korupcijske istrage. Nakon četiri mjeseca u istražnom zatvoru vratila se u javnost, ali se njezina politička karijera više nikad nije vratila na staro.

Namještanje državnih stručnih ispita

U predmetu 'Sport i glazba', prema optužnici, Pleslić se teretila za niz različitih pogodovanja: od sređivanja državnih stručnih ispita i zapošljavanja do poljoprivrednih poticaja i pogodovanja povezanim osobama.

Posebno mjesto u optužnici zauzima priča o namještanju državnih stručnih ispita. Prema optužnim navodima, preko nje su se različiti ljudi obraćali za pomoć oko prolaska ispita, a među njima su bili i visoki državni dužnosnici.

U drugom dijelu optužnice riječ je o zapošljavanju 'naših ljudi', pri čemu su se, prema USKOK-u, preko političkih veza pokušavala osiguravati radna mjesta u državnim i javnim institucijama.

Od djevojke iz HDZ-a do 'kninske kraljice'

Pleslić je politički uspon počela graditi vrlo rano. Rođena je 1980. godine u okolici Knina, a u HDZ se uključila još kao tinejdžerica. Rat je obilježio njezino odrastanje, nakon čega se vratila u Knin i završila srednju školu.

S 25 godina postala je gradonačelnica Knina, što ju je učinilo jednom od najmlađih gradonačelnica u Hrvatskoj. Na toj je poziciji ostala cijelo desetljeće.

U tom razdoblju izgradila je reputaciju energične i ambiciozne političarke koja je imala pristup vrhu HDZ-a. Karamarkova odluka da joj povjeri vođenje izborne kampanje bila je svojevrsna potvrda njezina uspona. No izborni rezultat nije omogućio Karamarku da postane premijer. Pleslić je ipak nastavila napredovati. Ušla je u Sabor, a zatim i u Vladu kao državna tajnica.

'Ako ću ja biti u zatvoru, onda bi tu trebalo biti pola Vlade'

Nakon uhićenja 2020. godine njezino se ime počelo pojavljivati u brojnim USKOK-ovim predmetima. U to je vrijeme Nacional objavio tvrdnju da je iz pritvora poručila: 'Ako ću ja biti u zatvoru, onda bi tu trebalo biti pola Vlade.'

Pleslić tada nije javno krenula prozivati svoje bivše političke suradnike. Naprotiv, nakon izlaska iz pritvora govorila je da 'voli sve ljude' i nije željela javno iznositi optužbe na račun ljudi iz vlasti.

Protiv Pleslić su pokrenuta tri odvojena postupka, a najnoviji razvoj odnosi se na prvi od njih - 'Sport i glazbu'. U njemu je priznala krivnju i postigla nagodbu s USKOK-om. Za druga dva slučaja - Vjetroelektrane i otpis duga Sveučilištu u Zadru - optužnice prema zasad dostupnim informacijama nisu potvrđene.

Afere Vjetroelektrane i zadarsko sveučilište

Politički najeksponiraniji slučaj je afera Vjetroelektrane, povezana s projektom vjetroelektrane Krš-Pađene. Prema USKOK-ovim navodima, Pleslić je kao tadašnja državna tajnica, koristeći politički utjecaj i kontakte koje je izgradila kao gradonačelnica Knina i saborska zastupnica, trebala pogodovati investitorima projekta. U predmetu se, među ostalim, tereti za trgovanje utjecajem i zlouporabu položaja, a optužnica obuhvaća i druge visokopozicionirane osobe.

Treća optužnica odnosi se na slučaj u kojem su, uz Pleslić, obuhvaćeni bivša rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, poduzetnik Ante Stanišić i njegova tvrtka Graditelj svratišta.

USKOK ih tereti za niz malverzacija povezanih s poslovanjem Sveučilišta, među kojima je i otpis odnosno pogodovanje oko dugovanja.