PROIRANSKA SKUPINA

Terorist iz zatvora u New Yorku organizirao napad na britansku vojnu bazu

12.11.2026 u 08:27

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Zapovjednik proiranske terorističke skupine iz zatvora u New Yorku pomagao je koordinirati propali plan napada na britansku zrakoplovnu bazu koju SAD koristi za vojne operacije protiv Irana, tvrde američki savezni tužitelji. Prema novoj optužnici, upute je slao šifriranim porukama tijekom telefonskih razgovora s obitelji.

Mohammada Dawooda Al-Saadija, državljanina Irana i Iraka povezanog sa skupinom Kataib Hezbollah, tužitelji terete za pripremu napada na bazu RAF Fairford, u kojoj su bili smješteni američki bombarderi B-1.

Al-Saadi se tada već nalazio u saveznom zatvoru u njujorškom Brooklynu. Uhićen je ranije ove godine zbog navodnog sudjelovanja u pripremi terorističkih napada u SAD-u i napadima u Europi.

Prema optužnici, koju je u utorak potvrdila velika porota u New Yorku, plan je koordinirao s Mohsenom Mohajerijem, operativcem iranske Revolucionarne garde, i Mohammadom Alijem Al-Hassanijem. Optužnica obuhvaća svu trojicu.

Kombiji s gorivom trebali su poslužiti kao bombe

Britanska policija u rujnu je dobila dojavu o trima sumnjivim vozilima koja su se kretala prema bazi. Uhitila je sedmoricu muškaraca zbog sumnje na pripremu terorističkog napada, ali ih je pustila uz stroge uvjete nakon što u kombijima nije pronašla eksploziv.

Više izvora upoznatih sa slučajem reklo je CNN-u da su kombiji bili napunjeni gorivom i trebali poslužiti kao improvizirane eksplozivne naprave. Krajem listopada policija je ponovno uhitila nekoliko muškaraca, nakon što su britanske vlasti objavile da postoji velika vjerojatnost umiješanosti iranske Revolucionarne garde.

Al-Hassani je, prema sudskim dokumentima, naložio nadzor baze te platio neimenovanim osobama da nabave kombije i bačve s gorivom. Navodno je održavao kontakt s vozačima dok su prilazili bazi, uključujući trenutak kada su naišli na osiguranje.

Al-Saadi je, tvrde tužitelji, koristeći nadimke davao obitelji u Iraku upute za prijenos novca namijenjenog napadu. Tražio je i da Mohajeriju prenesu poruke o ‘poslu’, izrazu kojim je navodno i ranije označavao terorističke napade.

U srpnju je pitao sestru je li njihov ‘stari posao’ otkazan ili privremeno obustavljen. Prema optužnici, odgovorila je: ‘Nije otkazan.’

Veze s iranskim vrhom

Tužitelji tvrde da je Al-Saadi godinama prije uhićenja blisko surađivao s Qasemom Sulejmanijem, zapovjednikom snaga Kuds iranske Revolucionarne garde, kojeg je SAD ubio 2020. Navode da ga je Sulejmani doživljavao kao sina te da je Al-Saadi trebao biti uz njega u trenutku napada.

Prema njihovim navodima, bio je blizak i s bivšim iranskim vrhovnim vođom Alijem Hameneijem, kojeg je tri dana prije početka rata upozorio ‘na mogući američki napad na Iran’. Hamenei je poginuo u prvom valu američkih i izraelskih napada u veljači.

Prvotna optužnica tereti Al-Saadija da je nakon početka rata preko FaceTimea pomagao snimati terorističke napade diljem Europe te od snimki izrađivao propagandne videozapise. Među napadima su bile i paljevine židovskih institucija.

U travnju je navodno pokušao angažirati osobu za moguće atentate i napade u SAD-u, pri čemu se među metama našla i sinagoga na Manhattanu. Zapravo je komunicirao s agentom na tajnom zadatku, a nekoliko dana poslije uhićen je u Turskoj.

Istražiteljima je navodno rekao da je zadužen za medije i psihološko ratovanje te uključen u strateške i vojnoobavještajne poslove za Iran i povezane skupine, koje je smatrao dijelom ‘otpora’.

Na njegovim uređajima istražitelji su pronašli fotografije koje ga, prema njihovim navodima, prikazuju u obavještajnim bazama terorističkih skupina s iranskim vojnim čelnicima i zapovjednicima savezničkih skupina.

Sumnjivi razgovori iz zatvora

Al-Saadi se izjasnio da nije kriv po prvotnim optužbama te je poduzeo korake kako bi se sam zastupao. Ministarstvo pravosuđa smjestilo ga je u poseban zatvorski odjel i ograničilo mu komunikaciju na užu obitelj i odvjetnike zbog procjene da bi njegovi kontakti mogli dovesti do smrti, teških ozljeda ili znatne materijalne štete koja bi ugrozila ljude.

Tužitelji tvrde da je u snimljenim razgovorima ‘koristio šifrirani jezik te povremeno govorio da trebaju paziti koje izraze upotrebljavaju kako im razgovor ne bi bio prekinut’.

S obitelji je, prema sažecima dostavljenima sucu, razgovarao o uplatama i odobrenju za obavljanje ‘posla’. Tužitelji su posebno izdvojili poziv od 24. rujna, kada je obitelji navodno naložio: ‘Dajte mu novac kako bismo to mogli izvesti.’

Prema optužnici, njegovi su suučesnici tri dana poslije pokušali napasti bazu RAF Fairford.