fanatični islamisti

Tempirana bomba u pozadini sukoba o kojem svi bruje: Rat Irana i SAD-a mogao bi uskrsnuti Islamsku državu

10.01.2020 u 23:31

Bionic
Reading

Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država mogao bi pogodovati uskrsnuću Islamske države. Ta svirepa organizacija, koja je od 2014. do 2017. kontrolirala velike dijelove teritorija u Siriji i Iraku, odgovorna je za brojne terorističke napade u zapadnom svijetu. Poražena je tek zahvaljujući, među ostalim, velikim zajedničkim naporima neprijatelja, Irana i SAD-a. Sada bi mogla iskoristiti situaciju u kojoj njezine aktivnosti više nisu u fokusu i ponovno oživjeti. Iako je Islamskoj državi zadan veliki udarac, ona nije uništena

O mogućnosti revitalizacije Islamske države u Siriji intenzivnije se počelo govoriti prije dva mjeseca, iako zapravo ta priča nikad nije prestala, kad su se Sirijske demokratske snage (SDF), koje čine pretežno kurdski borci, suočile s ofenzivom turske vojske. S bojišta su tada stizala upozorenja Kurda da više neće moći paziti na zatočene pripadnike Islamske države, a njihove su riječi potkrijepila i izvješća o bijegovima boraca iz takvih ustanova.

Američkoga predsjednika Donalda Trumpa Pentagon je upozoravao na to da se ne odriče Kurda, koje je ostavio na milost i nemilost turskoj ofenzivi, jer posao s Islamskom državom nije dovršen. I doista, SAD je ubrzo nakon napuštanja sjeverne Sirije u tu zemlju opet ušao nešto južnije u području pokrajine Deir az Zor, gdje su i bila posljednja teritorijalna utočišta te zločinačke organizacije kako bi se spriječilo njihovo pregrupiranje.

>>> Zemlja terora: kalifat je srušen, ali Islamska država nastavlja živjeti

Situacija se u Siriji privremeno smirila nakon što je pod međunarodnim pritiskom Turska zaustavila ofenzivu, ali se sada zakuhalo s druge strane granice u Iraku, nakon ubojstva Kasema Sulejmanija. Svađa između Irana i SAD-a svakako pogoduje novom rastu Islamske države. Sulejmanija su prošli petak u napadu dronom na aerodromu u Bagdadu ubile američke snage. Ubijeni iranski general potkraj 90-ih imenovan je šefom iranske elitne paravojne postrojbe Kuds.

  • +8
Kasam Sulejmani Izvor: Profimedia / Autor: SalamPix/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Bio je nadaleko poznat po širenju regionalnoga utjecaja svoje zemlje izgradnjom šijitskih paravojnih snaga širom Bliskog istoka, a kako bi se suprotstavili američkom, saudijskom i izraelskom utjecaju. Upravo jedna takva snaga, Postrojbe narodne mobilizacije (PMU), koalicija nekoliko iračkih šijitskih milicija, odigrala je ključnu ulogu u slamanju Islamske države u Iraku. Abu Mahdi al-Muhandis, koji je ubijen zajedno sa Sulejmanijem, bio je jedan od čelnika PMU-a.

>>> Tko je Abu Mahdi al-Muhandis koji je ubijen sa Sulejmanijem u Bagdadu

U akcijama protiv Islamske države Sulejmani, odnosno snage kojima je upravljao, dobro je surađivao s Amerikancima. No jednom kad je poražen zajednički neprijatelj, SAD i Iran ponovno su se okrenuli jedni protiv drugih, što bi sada mogla iskoristiti treća strana.

Vojno su poraženi, ali...

Islamska država, koja je na svom vrhuncu pod kontrolom držala velike dijelove Iraka i Sirije, nije nestala nakon što je poražena i u posljednjem sirijskom selu krajem veljače prošle godine. Vojno su poraženi i ne kontroliraju teritorij, ali ljudi koji su se borili za Islamsku državu, kao i ideje koje su promicali, i dalje žive. U Siriji i Iraku zatvori i logori prepuni su bivših boraca Islamske države s kojima nitko ne zna što bi napravio, a oni nisu odustali od borbe.

Sirijski Kurdi i Amerikanci više su puta pozivali europske zemlje da podijele teret i prihvate barem svoje borce te organizacije, ali nisu nailazili na veliki odaziv. I oni koji su odlučili prihvatiti dio boraca čine to sporo.

Barić: U pozadini će se tiho pregrupirati

O problemu mogućega oživljavanja Islamske države 'U mreži prvoga', emisiji koja je emitirana u četvrtak ujutro na Hrvatskom radiju, govorio je i Robert Barić, stručnjak za sigurnost i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Barić smatra da će se Islamska država u pozadini tiho pregrupirati. 'Oni se vraćaju na početnu fazu gerilskoga asimetričnog djelovanja i oslanjanja na sunitsku populaciju koja ih podržava', kaže Barić.

U Iraku su suniti u manjini u odnosu na šijite. Padom Sadama Huseina i uvođenjem demokracije šijitima je vlast pala u ruke, dok su suniti - nezadovoljni novonastalom situacijom i gubitkom privilegija - rješenje pronašli u otvorenoj ili prešutnoj potpori Islamskoj državi. Vladajući šijiti otad grade tijesne odnose s Teheranom. Treća karika su Kurdi, koji žive na sjeveru zemlje i htjeli bi neovisnost, samo im Arapi, bez obzira na to radi li se o sunitima ili šijitima, to ne žele dopustiti.

Barić je za Hrvatski radio kazao da se zato sada odustaje od optimističnih ocjena da je Islamska država likvidirana, jer nije. 'Islamska država sada se tiho u pozadini ovih događaja revitalizira i bit će, moguće, ponovno veliki problem u budućem razdoblju', predviđa Barić.

  • +14
Američka ambasada u Bagdadu pod opsadom simpatizera proiranskih šijitskih milicija Izvor: SalamPix/ABACA / Abaca Press / Profimedia / Autor: N. N.