Nakon što je turski parlament odobrio napad na Siriju, čime je de facto započeo rat između ove dvije države, reakcije na nemilu i vrlo napetu situaciju, koja prijeti još većom eskalacijom, stižu sa svih strana svijeta. Rat između Turske i Sirije glavna je vijest većine relevantnih svjetskih medija, od njemačkog Der Spiegela i Frankfurter Allgemeine Zeitung< (FAZ), preko londonskog Guardiana, izraelskog Haaretza, bečkog Der Standarda, pa sve do pariškog Le Mondea i varšavske Gazete Wyborcze.

Der Spiegel priču donosi pod naslovom 'NATO ostavio Tursku da se sama bori', ističući da je 'eskalacija sukoba na tursko-sirijskoj granici uplašila međunarodnu zajednicu'. NATO, čija je Turska članica, također ne želi ući u rat sa Sirijom, a i Moskva želi smirenje situacije. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan se, piše Der Spiegel, 'igra vatrom', s obzirom na to da je u odmazdi za sirijski napad na selo u istočnoj Turskoj navodno poginulo pet ljudi, dok je turski protuudar odnio 34 sirijska života, kako javlja Al Jazeera. 'Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle osudio je sirijski napad i izrazio solidarnost Njemačke Turskoj, ali je odmah i istaknuo da je potrebna hitna deeskalacija sukoba', piše Der Spiegel, naglašavajući da je na sličan način reagirala i njemačka kancelarka Angela Merkel. Izvjestitelj Der Spiegel iz Istanbula javlja da je većina Turaka protiv rata sa Sirijom, ali da sukob ponajviše odgovara premijeru Erdoganu, koji se nada da će nakon sve izvjesnijeg pada režima Bašara al-Asada igrati još veću ulogu na Bliskom istoku.

Westerwelle i njegov francuski kolega Laurent Fabius su telefonom zamolili turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua da njegova zemlja reagira suzdržano. Frankfurter Allgemeine Zeitung članak o tursko-sirijskom sukobu objavljuje pod naslovom 'Dovoljna je jedna iskra', a u njemu stoji da je Turska 'višestruko pogođena unutarsirijskim sukobom: prihvatila je brojne prognanike, ali i pruža utočište pobunjenicima protiv Asadova režima. Također, građanski rat u Siriji raspiruje težnje Kurda – koji su rasuti u nekoliko država – da bi mogli dobiti svoj nezavisni teritorij'. FAZ zaključuje da bi zaoštravanje konflikta moglo dovesti do velikoj rata u cijeloj bliskoistočnoj regiji, ali i šire.

Izraelski Haaretz upozorava da bi 'turski napad mogao ići na ruku Asadu' te da bi cijela situacija mogla za Tursku postati 'kontraproduktivna'. Ovaj dnevnik ističe i da među Turskom i Sirijom u međuvremenu 'postoji duga lista međusobnih primjedbi' te da vojni napad nema za cilj razriješiti situaciju, nego je može samo još više zakomplicirati.
UN je pak osudio sirijski napad granatama na teritorij Turske, ali je i informirao javnost da se Sirija preko UN-ova posrednika ispričala Turskoj za taj događaj. Države koje su trenutno članice Vijeća sigurnosti, njih petnaest, u zajedničkoj izjavi poručile su da je ovo samo još jedan dokaz 'koliko kriza u Siriji utiče na sigurnost susjednih država, kao i na regionalni mir i stabilnost'. UN je pozvao Siriju da 'u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svojih susjeda'.

Guardian pak objavljuje dva komentara u vezi s napetom situacijom, pod naslovima 'Nitko, pa ni Turska, ne želi proširenje konflikta u Siriji' i 'Koliko će velike svjetske sile sjediti na rukama?', u kojem se upozorava da neaktivnost turskih vojnih saveznika možda neće biti održiva kako se sukob bude širio. Napominje se i da je međunarodna zajednica 'ostala bez ideja' kada je riječ o Siriji, dok istovremeno pobunjenici protiv Asadova režima 'ostaju bez metaka'. Guardian piše i da ne treba zaboraviti da 'Turska, Libanon i Jordan – susjedi Sirije – žive s ratom u blizini već 18 mjeseci' te da je u Turskoj oko 120 tisuća sirijskih prognanika.