Sigurnosno-obavještajne agencije bave se tajnim prikupljanjem podataka i praćenjem ljudi od interesa, odnosno onih za koje vlasti sumnjaju da su počinile neko kazneno djelo ili da narušavaju nacionalnu sigurnost. No, takve agencije nisu na vrhu lanca praćenja, već se i njih nadzire.

U Hrvatskoj je za to zaduženo čak nekoliko tijela, a jedno od njih je Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Njega, prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, imenuje saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji je odlučio u novom mandatu do 2030. godine kao predsjednika imenovati Kristijana Kotarskog, izvanrednog profesora, ekonomskog i geopolitičkog analitičara s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Dosadašnji članovi, Gordan Akrap, Eduard Briški, Aleksandar Maršavelski, Mihael Puljić i Mile Štefanac, predloženi su za novi mandat, a trebao bi im se pridružiti i Davorin Ivanjek, odvjetnik koji je u dva mandata bio član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. O tome bi Hrvatski sabor trebao odlučiti prije ljetne stanke.

Sve mora biti po proceduri

Kako je riječ o još jednom tijelu o kojem šira javnost slabo zna, odlučili smo popričati s Kotarskim, koji nam je otkrio čime se točno Vijeće bavi. Tako smo doznali da, unatoč nazivu, ono pomaže građanima, ali i poslovnim subjektima te drugim državnim tijelima ostvariti svoja prava na privatnost i zakonito postupanje.

"Građani Republike Hrvatske, gospodarski subjekti, pravne osobe i državna tijela koja imaju određenu sumnju na nezakonito i tajno prikupljanje podataka od strane sigurnosno-obavještajnih agencija, bilo putem telefonskih razgovora ili drugih sredstava komunikacije, imaju mogućnost uputiti predstavku Vijeću. U predstavci se opisuje potencijalna sumnja na nezakonito i protupravno postupanje sigurnosno-obavještajnih agencija, te se od Vijeća traži temeljita provjera kako bi se utvrdilo postoje li u konkretnom slučaju nepravilnosti i eventualno kršenje Ustavom zajamčenih prava i temeljnih sloboda", objasnio je Kotarski.

Pojednostavljeno, Vijeće se bavi time je li eventualni nadzor nekog pojedinca proveden po pravovaljanom sudskom pravorijeku, odnosno poštujući zakonske propise koji kazuju da je za svako tajno prikupljanje podataka potrebna prethodna dozvola Vrhovnog suda. Ova je mogućnost uvedena Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu još 2006. godine.

"Vijeće zaprima predstavku građana, formira se radna skupina, obično tročlana, koja odlučuje postoje li opravdani elementi za nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. U velikoj većini slučajeva skupine odlučuju pokrenuti postupak nadzora kako bi se isključila mogućnost nezakonitog postupanja. Uvidom u dokumentaciju i baze podataka, te temeljem razgovora s djelatnicima sigurnosno-obavještajnih agencija, Vijeće provodi samostalni nadzor. To je standardna procedura", objasnio je Kotarski kako to izgleda u praksi.

Nema nezakonitog praćenja

Istaknuo je da u prethodnom četverogodišnjem mandatu nije bilo slučajeva nezakonitog nadzora, odnosno postupanja obavještajnog sustava bez valjanog sudskog naloga. Razlog tomu može biti što sigurnosno-obavještajni sustav ne podliježe samo građanskom, već i stručnom, političkom i pravosudnom nadzoru.

"Postoji Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, postoji stručni nadzor kroz Vijeće za nacionalnu sigurnost, postoji i politički nadzor, jer na kraju dana, ključnu ulogu ima Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, gdje se prezentiraju izvješća o radu sigurnosno-obavještajnih agencija.

Zadnja razina kontrole sustava nacionalne sigurnosti je sudski nadzor. To je moment sa samim nalozima i činjenicom da se provjerava je li za svako tajno prikupljanje podataka ishođena dozvola Vrhovnog suda. Dakle, je li konkretno zadiranje u nečija prava i privatnost proporcionalno onome što se nekome stavlja na teret kao potencijalnom počinitelju kaznenog djela ili nekome tko potencijalno ugrožava samu nacionalnu sigurnost. Sudovi i samo Vijeće osiguravaju da je provođenje mjera proporcionalno, odnosno razmjerno razini identificirane sigurnosne ugroze", pojasnio je budući predsjednik Vijeća.

Ograničene ovlasti

Osim onoga čime se Vijeće sad bavi, daljnjih ovlasti u praćenju rada sigurnosno-obavještajnog aparata Vijeće nema, što zbog podijeljene odgovornosti u nadzoru, što zbog vrlo striktnih zakonskih ovlasti.

"Mi nemamo mogućnost širiti naše ovlasti. To nam može omogućiti jedino zakonodavac. Ako će se mijenjati zakon, spreman sam preuzeti više odgovornosti, ali samo pod uvjetom da se Zakon mijenja. O tome odlučuje zakonodavac, odnosno Hrvatski sabor, koji će odrediti hoće li se drugačije urediti ovlasti Vijeća. Zasad VGNSOA nema mandat dubljeg stručnog nadzora sigurnosno-obavještajnih agencija, svrhishodnosti njihovog rada, te korištenja proračunskih sredstava, izuzev mandata zaštite prava građana na privatnost i toga da se protiv njih ne vrši protupravno nadziranje i prikupljanje podataka", pojasnio je Kotarski.

Jedan od 47 kandidata

On je bio jedan od ukupno 47 kandidata koji su se javili na javni poziv Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, raspisan u travnju. Nakon razgovora s kandidatima, Odbor je jednoglasno odlučio i Saboru na odlučivanje poslao rješenje po kojem je upravo Kotarski idealan kandidat za predsjednika Vijeća.

"Danas je ekonomska sigurnost ključan koncept, a takvim tipom istraživanja intenzivno se bavim zadnjih nekoliko godina. Ekonomija i sigurnost su i ranije bile neraskidivo povezane, ali danas, u razdoblju geopolitičke fragmentacije to je još izraženije. Smatram da svojom ekspertizom mogu pokriti tematiku koja je u djelokrugu rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Mogu reći da nisam pripadnik ni član nijedne političke stranke. Dakle, ako netko sumnja u moj integritet, odgovorit ću da me u mojem radu vodi načelo objektivnosti, integriteta i neovisnosti, što mogu potvrditi moji kolege i studenti. Također je važno reći da Zakon zahtijeva da jedan član Vijeća mora biti diplomirani politolog, uz jednog pravnika i inženjera elektrotehnike. Profesor sam međunarodne političke ekonomije s dugogodišnjim iskustvom rada u akademskim vodama i smatram da dužnost mogu obavljati savjesno i kvalitetno", zaključio je Kristijan Kotarski objasnivši svoju kandidaturu.