Jedna od glavnih tema hrvatskog kongresa o biosigurnosti i biozaštiti je epidemija COVID-a 19. Razmjenom iskustava, raspravom i analizom odgovora na zdravstvenu krizu i njenim upravljanjem nastoji se poboljšati djelovanje na buduće krize kako bi se očuvalo zdravlje i sigurnost ljudi
'Postoje stvari koje trebamo analizirati, da li su mjere bile razmjerne situaciji koja se tada događala i mi to upravo radimo, na stručnim i značajnim osnovama. A ono što je najvažnije - zaključke toga moramo unijeti u dokumente koji će nas bolje pripremiti za neki budući ovakav epidemijski ili pandemijski događaj, a i za sve krize u zdravstvu uopće', izjavio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, piše HRT.
Izuzetno je važan, kaže klinička mikrobiologinja KBC-a Sestre milosrdnice Ana Gverić Grbinić i onaj dio prenamjene primjerice sportskih dvorana u bolnicu - bolnicu izvan bolnice na koje nismo navikli. Izvijestila je kako su načinjeni takvi protokoli da budu 'najbliži razini zdravstvene skrbi koje su bolesnici primali u bolnici'.
vezane vijesti
'Čini se da ipak većim dijelom smo uspjeli dobro odgovoriti na krizu. Vidimo da sada je Hrvatska praktično među zemljama ne samo koja je održala zdravstveni sustav, nego koja je uspjela i svoj ekonomski sustav praktično najbolje održati u Europi', poručila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Alemka Markotić.
Predsjednica Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu Ljiljana Žmak upozorila je kako uopće nije pitanje hoće li se kriza ponoviti - ona će se ponoviti sigurno.
'Zato što su mikroorganizmi oko nas, mijenjaju se, a mi sve više ulazimo u životni prostor divljih životinja. Važno je da od ove pandemije izvučemo pozitivna iskustva kako bi bili spremni na odgovor u slučaju takve ugroze', dodala je.
