U KANDŽAMA ZLOSTAVLJAČA

Sve većem broju djece roditeljski je dom zona sumraka

  • Autor: Sanja Rapaić
  • Zadnja izmjena 30.11.2011 07:26
  • Objavljeno 30.11.2011 u 07:26
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Dok je mnogim parovima dijete neostvaren san, velikom broju djece upravo su vlastiti roditelji noćna mora. Umjesto sigurnog utočišta punog ljubavi, obiteljski dom u kojemu odrastaju zona je sumraka i opasnog življenja. Unutar četiri zida roditeljskog doma mnoga su djeca tako suočena s brutalnim nasiljem te proživljavaju prave drame. Roditelji zlostavljači iživljavaju se na njima na najrazličitije načine – premlaćuju ih, gase im cigarete na koži, seksualno ih zlostavljaju i izgladnjuju, tjeraju na prostituciju i prosjačenje, a zabilježeni su čak i slučajevi prodaje vlastite djece u roblje. Posljedice zlostavljanja su teške, a sreću u nesreći imaju djeca koja prežive nasilne roditelje. Nažalost, zbog proživljenih trauma mnoga zlostavljana djeca mogu izrasti u nasilnike i tako produžiti neslavnu i tužnu obiteljsku tradiciju

Koliko je zlostavljanje djece zarazilo hrvatske obitelji? Odgovor na to i niz drugih pitanja potražili smo u MUP-u, uredu Pravobraniteljice za djecu te od djelatnika Hrabrog telefona koji svakodnevno, već 14 godina, zaprimaju dječje pozive u pomoć.

FRITZL IMA 'DVOJNIKE' ŠIROM SVIJETA

Slučaj koji je prodrmao čitav svijet je onaj Elizabeth Fritzl koju je poremećeni otac gotovo dva i pol desetljeća držao zatočenu te mu je rodila i šestero djece. Nakon austrijskog Fritzla, slični su slučajevi isplivali na površinu i u brojnim drugim zemljama, pa tako pored austrijskog monstruma postoji i čitav niz njegovih 'klonova' – brazilski Fritzl, novozelandski Fritzl, njemački Fritzl, pa čak i dalmatinski Fritzl. Riječ je o 50-godišnjaku s jednog dalmatinskog otoka koji je punih 17 godina silovao vlastitu kćer, a s iživljavanjem je počeo kada je djevojčica imala tri godine.
Bolna je pak činjenica da mališani koji su odrastali u raljama roditelja zlostavljača ponekad i sami postaju nasilnici. Austrijski monstrum Josef Fritzl psiholozima također je priznao da ga je u djetinjstvu zlostavljala majka.

'Savjetodavna linija Hrabrog telefona je najstariji program Hrabrog telefona koji je započeo s djelovanjem 1997. godine i od tada kontinuirano zaprima pozive djece, roditelja, stručnjaka koji rade s djecom te svih drugih odraslih osoba kojima je cilj zaštititi neko dijete u svojoj okolini. U 14 godina svog rada zaprimili smo više od 20.000 poziva. U razdoblju od početka travnja do kraja lipnja ove godine Hrabri telefon je zaprimio 6.093 poziva, od čega je 800 njih ušlo u daljnju statističku obradu. Riječ je najčešće o problemu zlostavljanja i zanemarivanja djece', priopćili su nam s Hrabrog telefona. Na pozive odgovaraju volonteri-studenti fakulteta humanističkih djelatnosti, posebno educirani za područje telefonskog savjetovanja i simptomatologije zlostavljanja i zanemarivanja djece.

U 40 posto slučajeva dijete je nazvalo liniju, a u 42 posto pozivatelj je bila odrasla žena, dok je samo u 18 posto slučajeva broj Hrabrog telefona okrenuo odrasli muškarac. Najčešći razlog poziva je emocionalno zlostavljanje djece (22 posto) te fizičko zlostavljanje (19 posto), a potom slijedi zanemarivanje djece (osam posto) i seksualno zlostavljanje (sedam posto).

'U razgovoru na Savjetodavnoj liniji važno je razumjeti djetetov problem, pružiti mu podršku, ali i ispitati što se točno događa te što je dijete poduzelo da bi problem riješilo. Važno je uputiti dijete na sve izvore pomoći, ali i napomenuti da ono nije krivo za to što mu se događa. Ukoliko je situacija koju dijete doživljava vrlo ozbiljna i opasna za njegovu sigurnost i život, Hrabri telefon može, uz pristanak pozivatelja, poslati anonimnu obavijest o sumnji na zlostavljanje i zanemarivanje djece nadležnim institucijama za zaštitu djece', ističu djelatnici Hrabrog telefona.

ČEŠĆE ZLOSTAVLJAJU OČEVI, ALI NI MAJKE NISU NEVINE

Kako doznajemo iz MUP-a, sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djece policiji najčešće dojavljuju zavodi za socijalnu skrb, jedan od roditelja, zdravstvene ustanove, odgojno-obrazovne ustanove, susjedi, građani, osobe koje žele ostati anonimne, a u određenom, manjem broju slučajeva i sama djeca.

Najčešće prijavljivano kazneno djelo, iz domene kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika, kazneno je djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe. U 2010. godini za spomenuto kazneno djelo prijavljeno je 513 počinitelja, od čega 357 muškaraca i 156 žena.
'U grupi kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa tijekom 2010. godine prijavljeno je ukupno 328 kaznenih djela počinjenih na štetu djece i maloljetnika. Od toga je prijavljeno 125 kaznenih djela bludnih radnji, 69 kaznenih djela spolnog odnošaja s djetetom, 22 kaznena djela iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, 21 kazneno djelo silovanja, sedam kaznenih djela podvođenja i tri rodoskvrnuća', priopćeno je iz MUP-a.

U 2010. godini policija je sucima nadležnih prekršajnih sudova predložila izricanje sveukupno 10 tisuća i 549 zaštitnih mjera te je prekršajno prijavila 498 počinitelja nasilja u obitelji.

Kazneni Zakon propisuje do tri godine zatvora za zapuštanje roditeljske dužnosti i zanemarivanje odgoja, odnosno pet godina zatvora za zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe.

RODITELJI DJECU UBIJAJU, MUČE, SILUJU...

U stravičnom, crnom kolopletu roditeljskog nasilja nad djecom svakako su najbolniji slučajevi sa smrtnim ishodom. jedan od takvih je nedavni slučaj iz Vodnjana, gdje je rastrojeni otac na brutalan način ubio svog 5-godišnjeg sinčića, a potom je presudio i sebi.

Mnogi se još sjećaju i tragičnog događaja od prije 14 godina. Žrtva brutalnosti majke i očuha tada je bila 18-mjesečna beba, Valentina Josipović. Očuh je vezao djevojčicu za krevetić te je izudarao šakom po glavi. Drugo jutro konstatirana je smrt male Valentine. Majka Ana i očuh Davor proglašeni su krivima za ubojstvo godinu i pol stare djevojčice te su osuđeni svaki na po 20 godina zatvora.

U lipnju ove godine strašna je obiteljska tragedija potresla i susjednu Srbiju gdje je 35-godišnja majka, s balkona na četvrtom katu zgrade u Nišu, bacila svojih dvoje djece, a potom i sama skočila u smrt. Dvogodišnji dječak je poginuo, a njegova petogodišnja sestra zadobila je teške tjelesne ozlijede.

Među mališanima koji su preživjeli svoje nasilne roditelje je i jedno dvogodišnje dijete na čijim su leđima i prsima nasilni i pijani roditelji gasili opuške cigareta te sedmogodišnji dječak kojega je 51-godišnji otac dvije godine seksualno zlostavljao.

Roditelji iz Siska prodali su pak svoju 15-godišnju kćer za konja i tri tisuće kuna. Djevojčicu su kupili otac i sin iz mjesta Ruče, s namjerom da im bude sluškinja i radna snaga.

Bračni par iz Bosanskog Broda u susjednoj BIH prodao je pak svoju trogodišnju kći potencijalnoj posvojiteljici, a jedan Beograđanin je u rujnu prošle godine za 1.000 eura prodao svoju 14-godišnju kćer u seksualno roblje. Kupila ju je obitelj 25-godišnjeg, mentalno zaostalog muškarca iz Göteborga gdje je djevojčica proživljavala pakao – bila je zatočena u stanu, silovana te je ostala trudna i pobacila.

NASILNOST KAO OBITELJSKO NASLJEĐE

Hrabri telefon djeluje u prostoru Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i odgovara na pozive djece, njihovih roditelja, stručnjaka koji rade s djecom i svih drugih osoba koje imaju za cilj pomoći nekom djetetu u njihovoj okolini. Linija (broj telefona 0800 0800) besplatna je i anonimna za pozivatelja te otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Također, Hrabri telefon pruža svoju pomoć i podršku putem chata svakim radnim danom od 15 do 18 sati, putem e-maila (hrabrisa@hrabritelefon.hr) te foruma www.cybermed.hr.

'Izloženost djeteta nasilju u obitelji u periodu odrastanja odražava se na sva područja djetetovog funkcioniranja, na odnos prema sebi i drugima, posebno prema prijateljima te na način na koji će se ono u budućnosti ponašati u ulozi roditelja. Dijete koje u obitelji svjedoči ili je direktno izloženo nasilju, vrlo vjerojatno će ponavljati taj obrazac ponašanja u kontaktima s vršnjacima. Kada postane roditelj, osoba koja je bila izložena nasilju svojih roditelja može taj obrazac ponavljati kao način discipliniranja vlastite djece, koji se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju', upozorava pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Dodaje da su neke od reakcija djeteta izloženog nasilju učestale glavobolje, bolovi u trbuhu, umor, nervoza, slabljenje koncentracije, školski neuspjeh i problemi u školi, zanemarivanje osobne higijene, samoozljeđivanje. Kod neke djece može se uočiti tendencija izoliranja u vršnjačkoj skupini ili u obitelji, neka su sklona bjegovima od kuće jer obiteljsko okruženje za njih nije sigurno mjesto. U takvim, veoma nepovoljnim uvjetima odrastanja, dijete može pomišljati na suicid i u najgorem slučaju pokušati realizirati takve misli.

PRIJAVITE ZLOSTAVLJAČA I SPASITE DIJETE

'Svi koji znaju ili sumnjaju da je neko dijete u njihovoj sredini zlostavljano, trebaju to prijaviti centru za socijalnu skrb ili policiji. To u prvom redu obvezuje liječnike, odgojitelje, učitelje, stručne suradnike u školi, sve one koji su u kontaktu s djecom i mogu primijetiti znakove koji upućuju na zlostavljanje, ali i na susjede, koji često mogu čuti ili vidjeti što se događa s djecom u njihovom susjedstvu. Prijave mogu biti i anonimne, a onima koji se kolebaju i ne žele prijaviti nešto 'u što nisu sigurni', poručujemo da je opravdano prijaviti i sumnju u zlostavljanje te da se od njih ne očekuje da dokažu da se ono stvarno dogodilo. Važno je da upute signal nadležnima koji će ispitati je li potrebno zaštititi dijete', poručuje Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi