The Wall Street Journal na svojoj internetskoj stranici kaže da se radi o privatnoj tužbi koju je protiv Hernadija podigla bivša suradnica Ilona Banhegyi. Ona je u prosincu 2013. tužila Hernadija da nije dioničare obavijestio o istrazi koja se u Hrvatskoj vodi protiv njega zbog korupcije i da je taj slučaj utjecao na cijenu dionica.

Odvjetnik Peter Zamecsnik je za WSJ ocijenio da bi ova odluka, kad postane pravomoćna, mogla prisiliti vlasti u Hrvatskoj da odbace optužnicu protiv Hernadija za korupciju.

Nakon ročišta Hernadi je rekao novinarima da je zbog optužbi da je potkupio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi osigurao upravljačka prava nad INA-om pretrpio 'kolateralnu štetu'.

Tri godine, koliko traju lažne optužbe protiv MOL-a za korupciju, bile su za njega preduge da bi današnja odluka suda predstavljala bilo kakvo zadovoljstvo, rekao je Hernadi a prenosi MTI.

Uskok je nakon provedene istrage 31. ožujka podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu s tadašnjim predsjednikom Vlade Sanaderom 'dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina', objavio je Uskok.

Na taj je način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme 'onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke'.

Uskok tvrdi da je Sanader, kao protuuslugu za primljeni mito, dogovorio izmjene dioničkog ugovora između MOL-a i Ine, znajući da to 'nije u interesu Republike Hrvatske'.

Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, Uskok je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, jer je Hernadijeva obrana pred Ustavnim sudom zatražila reviziju postupka na temelju kojeg mu je određen istražni zatvor te raspisana međunarodna tjeralica.

Sanader je zbog slučaja Ina-MOL nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, a Vrhovni sud razmatra žalbe njegove obrane te tužiteljstva na tu presudu.