O aferi su u emisiji Studio 4 HRT-a govorili sigurnosni stručnjaci Ante Letica i Željko Cvrtila te vojni analitičar Pero Kovačević, koji su iznijeli različite procjene Maršavelskijeva djelovanja i mogućih posljedica za Hrvatsku.

Profesor kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu u središtu je pozornosti nakon što je javno potvrdio da je srpskim studentima davao političke savjete, među ostalim o formiranju stručne vlade, odnosu prema Europskoj uniji i mogućim političkim smjerovima njihova djelovanja.

Letica: Ključno je utvrditi kolika je šteta počinjena

Sigurnosni stručnjak Ante Letica smatra da je nakon otkrivanja Maršavelskijeva angažmana najvažnije utvrditi je li i u kojoj mjeri ugrožena hrvatska nacionalna sigurnost.

'Mislim da je sada ključno pitanje kolika je šteta počinjena. Nadam se da nije riječ o ugrožavanju nacionalne sigurnosti, o čemu bi svoje mišljenje trebala dati i SOA', rekao je Letica.

Smatra da aktivnosti zagrebačkog profesora teško mogu proći nezapaženo srbijanskoj Sigurnosno-informativnoj agenciji (BIA), koja raspolaže tehničkim i operativnim mogućnostima praćenja komunikacije i otkrivanja identiteta osoba koje se koriste lažnim profilima.

'Ne vjerujem da je njegova aktivnost u Srbiji prošla bez pozornosti BIA-e. Ta služba ima mogućnosti pratiti komunikaciju i utvrditi identitet osoba koje stoje iza lažnih profila. Siguran sam da je bio pod njezinim nadzorom, a pitanje je što bi se dogodilo da je rezultat izbora u Srbiji bio drukčiji', upozorio je Letica.

Cvrtila: Moguće je da je profesor nesvjesno iskorišten

Kriminalist i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila iznio je drukčiju, ali također zabrinjavajuću mogućnost. Smatra da je Maršavelskijevo javno priznanje moglo poslužiti srbijanskim vlastima za potkrepljivanje ranijih optužbi o hrvatskom miješanju u unutarnju politiku Srbije.

'Meni to izgleda kao aktiviranje potencijalnog spavača koji je u određenom trenutku trebao odraditi agendu i potvrditi tvrdnje predsjednika Vučića i drugih srbijanskih dužnosnika da se hrvatske službe miješaju u njihove izbore', rekao je Cvrtila.

Dodao je kako ga ne bi iznenadilo da su srbijanske vlasti i prije javnog priznanja bile upoznate s profesorovim kontaktima i savjetovanjem studentskog pokreta.

'Ne bih se uopće čudio da je Vučić već znao za tu situaciju, odnosno da profesor na određeni način utječe na studente i usmjerava ih. To je uobičajena praksa obavještajnih službi. Pritom ne znači da je sam profesor bio svjestan u što je upleten i kakvu ulogu ima', zaključio je Cvrtila.

Kovačević: Stranačka podobnost ispred nacionalne sigurnosti

Vojni analitičar Pero Kovačević u cijelom slučaju vidi i širi problem načina imenovanja članova tijela koja nadziru hrvatski sigurnosno-obavještajni sustav. Smatra da političke stranke pri izboru svojih predstavnika vode računa o stranačkim interesima, umjesto da na prvo mjesto stavljaju nacionalnu sigurnost.

'Ovdje dolazimo do drugog problema, a to je da je političkim strankama u Hrvatskoj očito važnije imati svoje podobne ljude u takvim vijećima nego štititi nacionalnu sigurnost. Govorim o HDZ-u, SDP-u i Možemo!. Maršavelski nije slučajno došao kao predstavnik Možemo!, očito je u bliskim odnosima s čelnicima te stranke, kojima je važnije imati svojeg čovjeka u Vijeću nego voditi računa o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske', rekao je Kovačević.

Ostavka otvorila pitanje odgovornosti

Maršavelski je nakon otkrivanja svojeg angažmana u Srbiji podnio ostavku na mjesto člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić ranije je potvrdio da je od SOA-e zatražio informacije radi daljnjeg postupanja.

Ministar pravosuđa Damir Habijan također je oštro kritizirao Maršavelskijevo djelovanje, nazvavši ga neprihvatljivim i zabrinjavajućim te ustvrdivši da je svojim postupcima Srbiji dao argumente za tvrdnje o hrvatskom uplitanju u njezina unutarnja politička pitanja.