Poznato je da je pjega zapravo golema vrtložna oluja u atmosferi plinovitog diva Jupitera. Njezini vjetrovi na rubovima dosežu brzine veće od 400 km na sat.

Povijesni crteži napravljeni u vrijeme prvih dokumentiranih promatranja Samuela Heinricha Schwabea iz 1831. godine pokazali su da joj je promjer tada bio oko 41.000 km što znači da su u nju mogle stati čak tri Zemlje.

Astronomi su uočili da se od 1930-ih do danas ona postupno smanjuje. Međutim ovo smanjenje posebno se ubrzalo u posljednje dvije godine tako da joj se promjer po širini godišnje smanjuje oko 1000 km. Zanimljivo je da joj je visina cijelo vrijeme konstantna pa njen eliptični oblik sve više prelazi u kružni. Najnovije snimke svemirskog teleskopa Hubblea pokazuju da joj je trenutno promjer oko 16.500 km što znači da bi se danas u nju jedva mogle smjestiti 1,3 Zemlje.

Astronomi sumnjaju da bi uzrok ovog smanjenja mogli biti manji vrtlozi koji se vide uz rubove pjege. Kako se pjega smanjuje, prema zakonu o očuvanju kutne količine gibanja, njezina se rotacija ubrzava. To je pojava koju najbolje ilustriraju klizači kada rade piruete – kako skupljaju ruke i noge, njihova se vrtnja ubrzava.

'U našim posljednjim promatranjima uočili smo da mali vrtlozi nestaju u velikoj oluji', rekla je Amy Simon iz NASA-inog Goddard Space Flight Centera u Marylandu. 'Pretpostavljamo da bi to moglo mijenjati dinamiku Velike crvene pjege i uzrokovati ubrzavanje njenih promjena', dodala je.

Simon kaže da će nastaviti pratiti zbivanja na Jupiteru kako bi utvrdili na koji način vrtlog usisava ili gubi energiju.