Sve učestaliji i intenzivniji toplinski valovi, potaknuti klimatskim promjenama, mogli bi imati ozbiljne posljedice i na mentalno zdravlje djece i mladih. Novo istraživanje pokazuje da se tijekom razdoblja visokih temperatura povećava broj bolničkih prijema zbog psihičkih poteškoća djece i adolescenata
Kako globalne temperature nastavljaju rasti ubrzanim tempom, očekuje se da će i njihov utjecaj na zdravlje biti sve izraženiji, upozoravaju autori istraživanja koje prenosi Euronews.
Istraživanje Sveučilišta u Sydneyju pokazalo je da ekstremne vrućine povećavaju rizik od niza psihičkih poremećaja, uključujući depresiju, anksioznost, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaje ponašanja te probleme povezane s ovisnostima.
'Neuobičajeno visoke temperature, koje su zbog klimatskih promjena sve češće, već sada negativno utječu na mentalno zdravlje dijela naših najranjivijih mladih', rekao je vodeći autor istraživanja Wen-Qiang He.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jedna od sedam mladih osoba u dobi od 10 do 19 godina u svijetu ima neki mentalni poremećaj, što čini oko 15 posto ukupnog opterećenja bolestima u toj dobnoj skupini.
vezane vijesti
Klimatske promjene mogle bi povećati taj broj
Wen-Qiang He upozorava da bi klimatske promjene mogle samo povećati taj broj te ističe da mentalno zdravlje mora postati važan dio planiranja prilagodbe klimatskim promjenama i javnozdravstvenih politika.
Procjene pokazuju da bi se između 2090. i 2099. godine broj bolničkih prijema povezanih s visokim temperaturama mogao povećati za između šest i 7,7 posto u scenariju niskih ili umjerenih emisija stakleničkih plinova, odnosno za čak 20,8 posto u scenariju visokih emisija.
Istraživači su analizirali podatke o svim bolničkim prijemima zbog mentalnih poremećaja zabilježenih kod djece do 12 godina i adolescenata od 13 do 17 godina u australskoj saveznoj državi Novom Južnom Walesu između 2001. i 2022. godine. Rezultati pokazuju da je broj prijema rastao tijekom toplijih dana, a taj je porast bio posebno izražen u hladnijem dijelu godine.
Točan razlog povećanog broja bolničkih prijema još nije poznat, no autori smatraju da nagle i neuobičajene promjene temperature mogu utjecati na odgovor organizma na stres, kvalitetu sna i raspoloženje.
Kako vrućina utječe na mentalno zdravlje?
Autori navode da visoke temperature otežavaju organizmu održavanje normalne tjelesne temperature, što može utjecati na funkciju stanica, upalne procese, krvni tlak te opskrbu mozga kisikom i njegovu sposobnost hlađenja. Vrućina također može potaknuti psihološki stres, narušiti kvalitetu sna te pridonijeti razdražljivosti, agresivnom ponašanju i nasilju. Povišene temperature imaju i neizravan učinak na zdravlje jer smanjuju kvalitetu sna i ograničavaju društvene kontakte.
S obzirom na to da se zbog klimatskih promjena očekuju još intenzivniji toplinski valovi, autori pozivaju na učinkovitije mjere prevencije i prilagodbe namijenjene djeci i mladima s teškoćama mentalnog zdravlja.
Među preporukama ističu osiguravanje klimatiziranih prostora u školama, društvenim centrima i ustanovama za mlade, prilagodbu školskog rasporeda da bi se smanjio boravak na otvorenom tijekom najvećih vrućina te uključivanje upozorenja o rizicima za mentalno zdravlje u sustave javnih upozorenja na toplinske valove.
