Po posljednjim podacima iz Državnog izbornog povjerenstva, za vijeća i skupštine jedinica lokalne i područne samouprave predano je 3.100 kandidacijskih lista, dok se za načelnike, gradonačelnike i župane te zamjenike iz redova manjina na izborima 19. svibnja namjerava natjecati 2.180 kandidata. Podaci nisu konačni, no već je jasno da je sve spremno za dvotjednu kampanju.

Za promidžbu koja službeno traje od 5. do 17. svibnja politolog Tihomir Cipek smatra da će pokazati nekoliko bitnih stvari – koliko su ljudi razočarani politikom i koliko će ih izaći pred biračke kutije, koliku će potporu dobiti velike stranke SDP i HDZ te kakav će omjer biti između njih i koje će sredine osvojiti, odnosno kako će im se suprotstaviti nestranačke liste. Smatra da će to posebno biti vidljivo u dva najveća grada – Zagrebu i Splitu.

'Ako imate gradonačelnike koji su već sada na tim pozicijama, a imaju liste vezane uz njih osobno, kampanja će ići na stvaranje privida velikog uspjeha, jer svatko tko je uspješan i tko se želi ogrijati na ognjištu uspjeha može glasati za tu listu. Bandićeva lista vrlo jasno to pokazuje, a slična će ideja uspjeha, rada i neprekidnog žrtvovanja za građane biti i kod Keruma', smatra Cipek.

Kad je dvoboj velikih stranaka u pitanju, procjenjuje da će kampanja biti ideologizirana pa će HDZ inzistirati na ideji borbe dobra i zla, retorici u kojoj su oni dobri kršćani i ljudi koji razumiju običnog čovjeka, a na drugoj su strani oni koji nemaju takav identitet. Na drugoj strani je SDP, za koji misli da će ići na priču o provedbi nužnih reformi koje će kad-tad pokazati rezultate, ali i o poštivanju standarda koje traži EU, prije svega na području ljudskih prava, obrazovanja i gospodarstva.

O ideologiziranju kampanje razmišlja i sociolog Renato Matić navodeći kako 'u nedostatku programa, ideja i vizije uvijek dobro dođu nikad dovoljno prožvakane ideološke podjele'. 'One su uzele maha i na nacionalnoj razini, tako da ih je moguće očekivati i na lokalnoj. Ta vrsta spina će prevladavati, a pitanje je samo hoće li glasači prepoznati to ili još jednom prihvatiti zdravo za gotovo', kaže Matić.

Po njemu, 'vrlo je jasno da ljudi doista nemaju dugoročno pamćenje', pa poziva građane da se prisjete što im je obećao svaki od kandidata za gradonačelnika i što je od toga realizirano. 'Pogleda se lista obećanja otprije četiri godine, pogleda se oko sebe i donese se zaključak. Tako rade demokratski odgojeni građani. Budući da imamo dugoročan deficit demokracije, bojim se da to neće biti slučaj te će se, kao i do sada, mnogi upecati na udicu ideoloških previranja koja su dobro došla onima koji nemaju ideje, vizije i programa', upozorava Matić.

Na nedavno objavljivanje HDZ-ovih plakata u Sisku, koji su nagovijestili negativnu kampanju po uzoru na neke prošle izbore, ukazuje pak politolog Višeslav Raos. Napominje da su plakati brzo povučeni, no konstatira i da se lider oporbe Tomislav Karamarko 'nije previše distancirao od toga'. Osim tog smjera kojim može krenuti kampanja, navodi i druge teme koje mogu dominirati, kao što su upravljanje gradskim prostorom, ekološke teme i gospodarenje otpadom, ali i teme koje se s nacionalne prelijevaju na lokalnu razinu.

'Pred svake izbore i postojeći gradonačelnici i oni koji žele to postati razbacuju se velikim projektima. Posebno se tu ističu gradonačelnici Zagreba i Splita tempirajući završetke nekih projekata upravo pred izbore. Zanimljivo će biti vidjeti i kako će se konkurencija uspjeti suprotstaviti nekim dugovječnim gradonačelnicima', najavljuje Raos.

Upravo će građanske liste, koje su se pojavile na prošlim lokalnim izborima i pomrsile račune velikim strankama, i 19. svibnja imati novu priliku za dokazivanje. Osim što su korisne za demokraciju, posebno na lokalnoj razini, ukazuju i na pad povjerenja građana u političke stranke.

'Iza toga se krije i pad vjere u demokratske procese, odnosno da se sudjelovanjem u njima bilo što može promijeniti, i to nije dobro. Ljudi su upali u depresiju, virus nemoći je zahvatio građane i kad u izbornim ciklusima vide da mogu promijeniti političare, ali politika ostaje ista, povjerenje u demokraciju se dovodi u pitanje. S jedne strane građani kažu da vjeruju u demokraciju, a kad ih pitate hoće li izaći na izbore, kažu - ne. Jednostavno nisu spremni sudjelovati u temeljnom činu demokracije, a to je izlazak na izbore, i to je ključan trend ne samo kod nas', konstatira politolog Cipek.

Sva tri sugovornika posebno su razočarana činjenicom da se stranke i nositelji lista nastavljaju koristiti postavljanjem 'poznatih' imena među svojim kandidatima. Dok politolog Raos smatra da je to 'jako neozbiljno i od političkih stranaka, ali i od osoba koje prihvate kandidaturu' te ukazuje kako se radi o 'varanju birača', sociolog Matić kaže da 'vjerojatno ima glasača koji mogu pasti na to jer se to ponavlja na svakim izborima'. 'U razvijenim demokratskim sustavima to se radi sofisticiranije i tamo se kaže da neko slavno ime daje podršku nekoj listi, ali ne ide na listu', napominje Matić.

Tihomir Cipek ukazuje i na činjenicu po kojoj hrvatske političke stranke imaju problem s razvojem sposobnih, novih i aktivnih političara. Cipek upozorava i na 'čelični zakon oligarhije' u strankama, po kojem 'samo oni koji slušaju i nisu kreativni mogu očekivati da će se penjati stranačkom ljestvicom'. 'Nije sve to uzrokovano time što nemaju dovoljno kvalitetnih ljudi, nego i time što žele pokazati da nisu prljavi i korumpirani političari koje podržava širok krug građana, pa negativni imidž koji političke stranke i politika imaju pokušavaju izbjeći posezanjem za tzv. celebrityjima', kaže Cipek.

Renato Matić prognozira i da ćemo ponovno dobiti liste koje će sastavljati predsjednici stranaka. Po njemu je to 'novi dokaz ne samo da nismo napredovali u demokratskom smislu, nego i da smo nastavili totalitarne navike'. 'Ono što je vrijedilo u nedemokratsko ili preddemokratsko vrijeme nastavlja se i sada, jer nekakav gore bog i batinastavljaju na listu svoje najlojalnije, nikada ne najsposobnije ljude, pa građani dobivaju priliku kao nešto birati. Zna se kako se sastavlja lista u demokratskim zemljama – glasačko tijelo pomaže, sugerira ili u potpunosti kreira listu imena iz svoje sredine i vrh stranke to samo prihvati. Kod nas je obrnuto, jer dođu iz vrha stranke i kažu tko će biti na listi, a glasači trebaju glasati za čovjeka kojeg nisu vidjeli u životu', upozorava Matić.

Lokalni mediji objavit će u svojim vikend-izdanjima pravovaljane liste i kandidature, a najkasnije u nedjelju na svojoj internetskoj stranici učinit će to i DIP. Imena će biti poznata, a što će ona donijeti, doznat će se u iduća dva tjedna. Nakon svega što se čuje i vidi treba dobro razmisliti i hladne glave otići na svoje biračko mjesto, jer iduća je prilika za promjene na lokalnoj razini tek u svibnju 2017. godine.