Prijetio je mjesecima, a jutros je američki predsjednik Donald Trump prijetnje pretvorio u stvarnost. Napad na Iran, kojeg je inicirao Izrael, a SAD uskočio u pomoć, za sobom je ostavio već više od 200 žrtava, no posljedice bi, ako se pita tportalovog komentatora Višeslava Raosa, mogle biti puno dalekosežnije za cijeli svijet
Američki predsjednik Donald Trump tog je 19. veljače poručio da si daje 'deset dana' za odluku o tome je li dogovor s Iranom moguć, upozorivši da će se u protivnom dogoditi 'loše stvari'.
Nakon još jedne runde neuspješnih pregovora u Ženevi u četvrtak, Trump je je očito donio odluku. Prema mailu koji je u petak iscurio iz američkog veleposlanstva u Jeruzalemu, u kojem američki veleposlanik Mike Huckabee sugerira američkim državljanima i osoblju da napuste Izrael upravo u taj petak, bilo je jasno da se sprema nešto veliko.
vezane vijesti
I onda je jutros započeo, kako tvrde Izraelci, najveći zračni napad ikada u njihovoj povijesti. Amenovan i potpomognut od SAD-a, iza sebe je već ostavio više od 200 poginulih, prema iranskim informacijama.
'Nakon intervencije protiv Madura, nastavlja se politika Trumpove administracije koja steže obruč oko ruskih saveznika, ujedno velikih proizvođača nafte. Iran je zbog nuklearnog programa, ali i zbog rata Izraela i Gaze već dugo trn u oku Washingtona', kaže za tportalov komentatori i politički analitičar Višeslav Raos.
Iako je Iran uzdrman već prošlogodišnjim napadima, ali i nedavnim prosvjedima, naš sugovornik smatra da još nije došlo vrijeme za slom režima.
'Premda Islamska Republika već godinama trune iznutra, nagrizana korupcijom, visokim cijenama hrane izazvanima klimatskim promjenama i borbom za naslijeđe ajatolaha Hamneija te uzdrmana studentskim prosvjedima, režim se još dugo može održavati upravo zbog svojih vojnih kapaciteta i sposobnosti prijetnje, bilo izravno (dalekometnim raketama), bilo neizravno (putem klijentelističkih paravojnih skupina razbacanih od Iraka do Libanona i Jemena) na Bliskome istoku', poručio je Raos za tportal.
Iran je na izralesko-američke napade odmah odgovorio, no nije gađao samo ciljeve u Izraelu, već i američke baze u bliskoistočnim državama - Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izazvavši još veći kaos u regiji. Te su države odmah zatvorile svoje zračne prostore, a time je i snažno poremećen svjetski zračni promet.
Iran je uz to zatvorio i Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
'Ako ova situacija potraje, možemo očekivati veliki skok cijena sirove nafte. Također, dugotrajnija blokada Hormuškog tjesnaca mogla bi voditi čak i do nečega što bismo mogli nazvati treći naftni šok (prvi je bio 1973. uoči Jomkipurskog rata, a drugi 1979. kad je krenula islamska revolucija u Iranu) koji bi posljedično gurnuo svjetsku ekonomiju prema recesiji', zaključuje Raos.
