GRAĐENJE MOSTOVA

Što je Inicijativa 16 + 1 koja je u Dubrovnik dovela pola Europe i Kine

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 12.04.2019 07:56
  • Objavljeno 12.04.2019 u 06:32
Multilateralni dio programa summita 16+1 započeo je večeras u Dubrovniku zajedničkim fotografiranjem šefova izaslanstava država srednje i istočne Europe i Kine na ulazu u Grad. Uzvanici su nakon fotografiranja krenuli u Knežev dvor na večeru.

Multilateralni dio programa summita 16+1 započeo je večeras u Dubrovniku zajedničkim fotografiranjem šefova izaslanstava država srednje i istočne Europe i Kine na ulazu u Grad. Uzvanici su nakon fotografiranja krenuli u Knežev dvor na večeru.

Izvor: Cropix / Autor: Tonci PLazibat / CROPIX

Svečanom večerom u četvrtak navečer službeno počinje program 8. sastanka šefova vlada zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) i Kine pod nazivom 'Otvorenošću, inovacijom i partnerstvom gradimo nove mostove'

Ideja o platformi za suradnju Kine i zemalja srednje i istočne Europe rođena je nakon njihova prvog ekonomsko-trgovinskog foruma 2011. u Budimpešti. Sastanci na vrhu potom su se održavali redom u Bukureštu, Beogradu, Kini, Rigi, Budimpešti i prošle godine sedmi od njih u Sofiji.

Kineska strana smatra da ovakvi sastanci imaju veliko značenje za promicanje stabilnog i dugoročnog razvoja suradnje 16 + 1, kao i odnosa Kine i Europe.

Članice inicijative, njih 16, su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija.

Cilj inicijative je produbljivanje i intenziviranje suradnje CEEC-a s Kinom na području trgovine i ulaganja, prometnog povezivanja, financija, poljoprivrede, znanosti i tehnologije, zdravstva, obrazovanja i kulture.

>>> Pogledajte koji će se sve kineski moćnici pojaviti na gospodarskom forumu u Dubrovniku

Inicijativu o suradnji sa zemljama CEEC-a Kina smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, neke vrste osuvremenjivanja Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata u svijetu uopće. Italija se prije dva tjedna s ciljem oživljavanja posrnulog talijanskog gospodarstva uključila u spomenuti projekt, kao prva zemlja iz skupine sedam industrijaliziranih sila koja je to učinila, ignorirajući pritom zabrinutost zapadnih saveznika.

  • +52
  • +49

Andrej Plenković i kineski premijer Li Keqiang na gradilištu Pelješkog mosta

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Posljednjih godina sastanci platforme Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe privukli su veliku pozornost, osobito u zapadnoj Europi. Mnogi zapadnoeuropski analitičari i kreatori politika izrazili su zabrinutost zbog potencijalnih rizika od rastuće kineske prisutnosti u istočnoj Europi, tvrdeći da je glavni interes Pekinga za uključivanje u regiju dio njegove dugoročne strategije za potkopavanje jedinstva EU-a, ali i pravila o tržišnom natjecanju.

Pokretač inicijative bila je sposobnost Kine da financira i gradi ceste, željeznice, elektrane i drugu infrastrukturu koja je bila potrebna nekim siromašnijim zemljama središnje i istočne Europe. Djelovanje te inicijative, međutim, počelo se prelijevati i u političke i strateške oblasti, izazivajući nepovjerenje među nekim zapadnoeuropskim zemljama koje sumnjaju u krajnje kineske motive.

  • +26
  • +23

Kineski predsjednik Xi Jinping

Izvor: Reuters / Autor: DAMIR SAGOLJ

Povećan interes istočne Europe za bližim vezama s Kinom mogao bi se promatrati kao čisto pragmatičan pokušaj diversifikacije međunarodnih trgovinskih veza u regiji. Istodobno, iz perspektive Berlina i Bruxellesa, taj se novi trend poklapa s političkim zaokretom u nekim istočnoeuropskim državama, osobito Poljskoj i Mađarskoj.

Kinezi upravo projekt Pelješkog mosta opisuju kao primjer toga da se interesi Kine i Europske unije preklapaju na istoku Europe, na dobrobit svih. Razne zemlje različito gledaju na ovu inicijativu. Tako je The Financial Times pisao da ona za Mađarsku predstavlja 'otvaranje Istoku', za Srbiju učvršćenje 'pouzdanog prijateljstva', a za Poljsku 'ogromnu mogućnost'.

No ne smatraju svi ovu inicijativu putom do lakih investicija.

  • +14
  • +11

Bivši premijer Zoran Milanović

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Sjetimo se da bivši premijer Zoran Milanović nije želio ići na samit Kine i zemalja srednje i istočne Europe prije pet godina u Beogradu.

'Već nekoliko puta bio sam na takvim sastancima. Nijedan ozbiljniji posao nije sklopljen, čak nijedan, ali to nije presudno, prema tome bit će još prilika. Odmah sam uputio i pismo kineskom premijeru, dakle istog trenutka kad sam objavio da neću ići u Beograd i objasnio razloge u nekoliko rečenica', rekao je tada Milanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!