Vozači će ubuduće morati pažljivije procijeniti isplati li im se zbog prometne kazne podnijeti prigovor i pokrenuti sudski postupak.
Hrvatski sabor izmijenio je Prekršajni zakon, a jedna od najvažnijih novosti ukida pogodnost na koju su mnogi računali nakon odlaska na sud.
Pravo na prigovor ne nestaje, ali mijenja se ono što slijedi nakon sudske odluke. Ako sud vozača proglasi krivim ili odbije njegov prigovor i potvrdi prekršajni nalog, više neće vrijediti pravilo prema kojem se uplatom dvije trećine izrečene kazne smatra da je ona u cijelosti plaćena.
Drugim riječima, onaj tko prihvati prekršajni nalog i plati kaznu u propisanom roku i dalje će moći iskoristiti pogodnost plaćanja dvije trećine. No odluči li otići na sud i postupak završi nepovoljno za njega, morat će platiti cjelokupan iznos koji mu je sud izrekao.
Država želi smanjiti broj prigovora
Važno je naglasiti da sud i dalje može smanjiti kaznu koju je prvotno odredila policija. Nova pravila ne oduzimaju sucima mogućnost da uzmu u obzir olakotne okolnosti i izreknu blažu sankciju. Ukida se samo dodatni popust nakon sudske presude.
Država time želi smanjiti broj prigovora koji se podnose ponajprije zbog pokušaja dobivanja niže kazne ili odgađanja njezina plaćanja.
Prema podacima Katedre za kazneno pravo koje je objavio RTL Danas, tijekom 2024. godine čak 84 posto vozača kojima je izdan prekršajni nalog podnijelo je prigovor sudu.
Takva se odluka vrlo često pokazala isplativom. Sudovi su u više od 92 posto analiziranih predmeta smanjili sankcije koje je prethodno odredila policija, a novčane kazne u prosjeku su ublažene za 58 posto.
Odvjetnik i bivši sudac Rafael Krešić objasnio je da mnogi građani podnose prigovore nadajući se manjoj kazni. Dodatni motiv bila im je mogućnost da i nakon završetka sudskog postupka plate samo dvije trećine iznosa. Novim pravilima država upravo takvu računicu želi učiniti manje privlačnom.
vezane vijesti
Proširuje se broj prekršaja koji se rješava bez sudskog postupka
Izmjene istodobno proširuju broj prekršaja koji će se moći riješiti bez klasičnog sudskog postupka. Gornja granica novčane kazne za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga fizičkim osobama raste sa 663,61 na 1000 eura.
Povećava se i prag za naplatu kazne na mjestu počinjenja prekršaja - s dosadašnjih 265,45 na 390 eura. U takvim se slučajevima, ako su ispunjeni zakonski uvjeti, kazna može naplatiti u visini polovice propisanog minimalnog ili točno određenog iznosa.
To ne znači da će se svaka kazna do 390 eura automatski prepoloviti, već se pogodnost odnosi na prekršaje i način naplate koji ispunjavaju uvjete iz Prekršajnog zakona. Policija će za veći broj lakših prekršaja moći izdati i pisano ili usmeno upozorenje. Granica propisane kazne za takvu mogućnost povećava se sa 132,72 na 300 eura. Ni upozorenje neće biti automatsko za svaki prekršaj do 300 eura. Policija ga može izreći ako je riječ o osobito lakom prekršaju i ako počinitelj ranije nije činio slične prekršaje.
Novi sustav trebao bi rasteretiti prekršajne sudove, koji se godinama suočavaju s velikim brojem predmeta. Prigovore će vjerojatno i dalje podnositi vozači kojima prijete zabrana upravljanja, negativni bodovi ili gubitak vozačke dozvole, osobito profesionalci kojima o vožnji ovisi egzistencija.
