Kad bi se u Srbiji danas održavali izbori, u scenariju u kojem bi na listi bila samo studentska lista (lista profesora, radnika, poljoprivrednika i stručnjaka koju podržavaju studenti) protiv liste koju predvodi Aleksandar Vučić, pobijedili bi studenti, pokazalo je istraživanje koje je naručila srpska dijaspora. Istovremeno, istraživanje je otkrilo još neke spoznaje o načinu razmišljanja stanovnika Srbije koja nam ukazuju što bi bilo s tom zemljom kad bi Vučić stvarno bio srušen
Istraživanje je provela beogradska agencija Sprint Insight u periodu od 23. lipnja do 5. srpnja i to metodom 'licem u lice'. Financirala ga je pak organizacija Zaklada za bolju budućnost Srbije u okviru crowdfunding kampanje kojom prikuplja novac za podršku studentskim prosvjedima, javio je Danas.
vezane vijesti
Prosječna dob ispitanika bila je 49 godina, a opseg istraživanja obuhvatio je 61,6 posto urbanih i 38,4 posto ruralnih područja. Četvrtina ispitanika je iz Beograda, sličan postotak je iz Vojvodine, a nešto manje od polovice iz ostalih dijelova Srbije.
Kad bi svi stali uz studente, Vučić bi pao
Uz ovako transparentno identificirane naručitelje, nije iznenađenje to da istraživanje pokazuje da bi studentska lista pobijedila Aleksandra Vučića s prednošću od 54,8 nasuprot 42,1 posto glasova za Vučićevu listu. U scenariju pak da na izbore izađe i trenutačna parlamentarna oporba, koja uključuje nekoliko građanskih inicijativa i desne autsajdere poput antiestablišmentske liste dr. Nestorovića, oni bi osvojili 10,2 posto, studentska lista 45,9, a Vučićev pokret svega 41,4 posto.
Ispitanici su se izjasnili o još nekim interesantnim temama, a rezultati istraživanja pomažu nam shvatiti koliko je heterogena masa koja se trenutačno valja ulicama Srbije u pokušaju svrgavanja Vučića. Primjerice, unatoč tome što bi ga rušili, četvrtina ispitanika potvrdno je odgovorila na pitanje je li čvrsta ruka u nekim slučajevima bolja od demokracije. S druge strane, 53,5 posto ispitanika smatra da aktualna vlada vodi Srbiju u lošem smjeru, a onih koji misle suprotno od toga ima 33,5 posto.
Na pitanje gdje bi htjeli da se Srbija pozicionira na međunarodnom polju, 16,7 posto ispitanika vidi zemlju bliže 'istočnom' bloku koji predvode Kina i Rusija, 18,5 posto bliže Europskoj uniji i SAD-u, 28,5 posto njih htjeli bi da Srbija ostane nesvrstana, a 25,3 posto - ne zna.
Kad bi se sutra organizirao referendum o pridruživanju Europskoj uniji, pobijedila bi opcija koja privuče više neodlučnih glasova. Trenutno je 41 posto za članstvo, njih 40 posto protiv, no velik je postotak neodlučnih - čak 18,2 posto.
Kome onda vjeruju Srbi?
Najveće povjerenje ispitanici imaju u crkvu, pa u vojsku, a na trećem mjestu su studenti i pripadnici akademske zajednice. Imajući u vidu visoku razinu povjerenja koju su izrazili u odnosu na crkvu, zanimljivo je primijetiti da je čak 42,6 posto ispitanika na pitanje kako vide stav crkve o studentskim prosvjedima odgovorilo da se ona ne bi trebala miješati u tu temu. Tek nešto više od 22 posto reklo je da bi crkva trebala učiniti više kako bi podržala studente koji prosvjeduju. Zanimljivo je i to da je 32,2 posto ispitanika podržalo studentski prosvjed, a ne značajno manji broj - njih 27 posto - aktivnosti studenata uopće ne podržavaju.
Što se tiče imena koja bi voljeli vidjeti na potencijalnoj studentskoj izbornoj listi, ispitanici bi se najviše veselili kad bi na njoj bio tenisač Novak Đoković, rektor beogradskog Sveučilišta Vladan Đokić, nogometaš Nemanja Vidić te košarkaš Dejan Bodiroga, sve aktivni sudionici prosvjeda iz sfere javnog života.
