analiza

Spašavanje vojnika Banožića: U eri velike štednje novi ministar obrane dobio je vrući krumpir. Hoće li završiti kao pukovnik ili pokojnik

  • Autor: Vanja Moskaljov
  • Zadnja izmjena 21.07.2020 11:52
  • Objavljeno 21.07.2020 u 11:46
Mario Banožić uklizao je u nezahvalnu fotelju ministra obrane

Mario Banožić uklizao je u nezahvalnu fotelju ministra obrane

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Nakon što je aktualni premijer i mandatar za sastav nove Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak poslijepodne objavio imena svih ministara u svojoj novoj vladi službeno je potvrđeno da će Ministarstvo obrane, poslije potvrde Hrvatskog sabora, preuzeti dosadašnji ministar državne imovine Mario Banožić. Tportal donosi pregled onoga što čeka novog ministra u resoru koji je najmanje jedan ministar odbio preuzeti

Čini se da se oko drugih ministarstava lakše došlo do kadrovskih rješenja, čak i u slučaju onih koja su se trebala spojiti, no po pitanju toga tko će preuzeti Ministarstvo obrane (MORH) stvari nisu tekle tako glatko. Duže vrijeme se naime gotovo sigurnim smatralo da će MORH preuzeti ministar branitelja Tomo Medved nakon što se spoje ta dva ministarstva. U tome se vidjela neka politička logika - iako bi sektor branitelja realno trebao potpasti pod ministarstvo koje se bavi socijalnom skrbi - s obzirom na to da je Medved branitelj i umirovljeni general iz Domovinskog rata, a i smatralo se da bi nastavio putem koji je zacrtao donedavni ministar Damir Krstičević. No gotovo u 5 do 12 postalo je jasno da se Medved opirao i uspio oduprijeti takvom rješenju. Točni razlozi njegove nevoljkosti da preuzme MORH nisu javno objavljeni, ali može se pretpostaviti da se, među ostalim, nije želio baviti vrućim krumpirom kakvim će MORH postati u sljedećim mjesecima i godinama.

Nakon što se u jednom trenutku kao mogući ministar neslužbeno spominjao čak i aktualni ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, sasvim neočekivano za sve, osim vjerojatno za uži krug osoba oko Plenkovića, na površinu je isplivalo ime Marija Banožića, aktualnog ministra državne imovine koji je u tu fotelju uskočio prije godinu dana u sklopu rekonstrukcije Vlade, nakon što je Ministarstvo napustio Goran Marić, HDZ-ov političar zbog kojega je to ministarstvo bilo i 'izmišljeno'. Banožićevo dosadašnje ministarstvo spaja se s resorom graditeljstva i prostornog uređenja, koje će voditi upravo Horvat, tako da bi on, da nije prihvatio sektor obrane, ostao bez posla u Vladi. U svom kratkom mandatu na čelu Ministarstva državne imovine nije ostao zapamćen nijedan njegov potez, osim činjenice da je propala prodaja bivše Političke škole u Kumrovcu kineskoj poduzetnici Jiang Yu, posao koji je zapravo naslijedio od Gorana Marića.

  • +10
  • +7

Mario Banožić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Novi ministar obrane neće imati ni dana odmora, nego će se odmah morati baciti na posao u resoru u kojem će se suočiti s velikim očekivanjima koja u velikoj mjeri neće moći ispuniti. Naime u protekle četiri godine stekao se dojam da Plenković blagonaklono gleda na zahtjeve Damira Krstičevića, što je dobrim dijelom i bila istina, pa je proračun MORH-a za 2019. završio na pet milijardi kuna, za 2020. popeo se na 5,3 milijarde, projekcija za 2021. bila je postavljena na 5,6 milijardi, a za 2022. na 5,9 milijardi. No zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa Krstičević je troškove u travnju srezao za 364,4 milijuna kuna, na nešto manje od pet milijardi (4,99), a s obzirom na očekivani pad BDP-a, koji se procjenjuje na između sedam i gotovo deset posto, bilo bi pravo čudo kad bismo 2021. dosegli i tih pet milijardi. Onih 5,6 milijardi iz projekcije još bi dugo godina mogao ostati nedosanjani san i teško da će Banožić u svoje četiri godine dostići taj iznos.

Najvažnija stvar koja se očekuje od novog ministra rješavanje je problema nabave novog borbenog aviona, što Krstičević i ljudi koje je zadužio za taj posao nisu uspjeli napraviti 2018. te se ta neuspjela nabava pamti kao najveći fijasko bivšeg ministra. Ukratko, hrvatska strana nije vjerovala upozorenjima SAD-a, koja su stizala u više navrata i iz više izvora, da se posao kakav je Hrvatska sklopila s Izraelom ne može provesti bez njihovog odobrenja, a da oni to odobrenje neće dati. Već se tada pretpostavljalo da će neuspjeh nabave aviona 2018. vjerojatno rezultirati ukidanjem borbene komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva jer se, zbog prekratkih rokova da se zamijene istrošeni MiG-ovi 21 kojima posljednji resursi istječu 2023., neće stići provesti kvalitetan postupak i dočekati isporuka novih aviona, a dolazak koronakrize takav je scenarij gotovo pa zapečatio.

  • +6
  • +3

Avioni MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Bilo bi potrebno stvarno veliko čudo, koje se trenutno ne može ni naslutiti, a da Hrvatska i nakon 2023. ima borbene avione. Krstičević je u travnju rekao da je nabava aviona odgođena do daljnjeg i da će se o njoj raspravljati nakon što prođe pandemija koronavirusa, no teško je vjerovati da bi, u situaciji u kojoj tisuće hrvatskih građana ostaju bez posla ili im se režu plaće, tvrtke i obrti bilježe gubitke i zatvaraju se, a pad BDP-a doseže i deset posto, Vlada odlučila potrošiti pola milijarde ili milijardu eura za nabavu polovnih ili novih borbenih aviona. Rješavanje duga bolnica prema veledrogerijama, koji se ovih dana približio iznosu od četiri milijarde kuna, sigurno ne pomaže cjelokupnoj situaciji u državnoj blagajni.

Novi ministar Banožić tako će vjerojatno ostati zapamćen kao grobar borbene komponente HRZ-a, odnosno kao čovjek koji je ugasio eskadrilu borbenih aviona. To neće biti njegova krivnja, već cijelog niza njegovih prethodnika, od kojih neki nisu ništa napravili po tom pitanju zbog nedostatka novca, drugi zbog vlastite nesposobnosti, a tek se za vrijeme dviju SDP-ovih vlada, one Ivice Račana i one Zorana Milanovića, uspijevalo osigurati kakvo-takvo preživljavanje eskadrile remontom postojećih i kupnjom dodatnih polovnih MiG-ova.

Osim vjerojatnog odustajanja od nabave aviona, upitno je što se će dogoditi s projektom obalnog ophodnog broda. Plan je bio da se izgradi pet takvih brodova i u prosincu 2018. je na uporabu ratnoj mornarici, nakon višegodišnjeg kašnjenja, predan prvi, a u veljači ove godine potpisan je ugovor za preostala četiri, koja bi se gradila u sljedeće tri godine. I taj je posao sada upitan i ovisit će o posljedicama ekonomske krize u kojoj se nalazi Hrvatska, s obzirom na to da bi posao trebao koštati oko 320 milijuna kuna, odnosno oko 80 milijuna za svaki od četiri preostala broda.

  • +1

Obalni ophodni brod Omiš

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Nabava 60 polovnih oklopnih vozila Bradley od SAD-a, a koja je trebala krenuti najesen i završiti sljedeće godine, također bi mogla doći pod upitnik jer iako je riječ o donaciji samih vozila, treba ih modernizirati, što bi, prema riječima bivšeg ministra Krstičevića, moglo koštati između 800 milijuna i 1,2 milijarde kuna (120 do 180 milijuna dolara), a proteglo bi se na nekoliko godina i veći dio trebao bi se raditi u tvornici Đuro Đaković u Slavonskom Brodu. U MORH-u su već uvedene i mjere štednje poput davanja zaposlenicima slobodnih dana za odrađene prekovremene sate, umjesto uvećanja plaće, kao i ograničavanje sklapanja ugovora o djelu, smanjenje korištenja službenih vozila te smanjenje troškova koji se odnose na vježbe i obuku.

Jedan od prvih poteza - izbor glasnogovornika

S obzirom na dosadašnju prilično lošu komunikaciju iz Službe za odnose s javnošću, u kojoj se više pažnje posvećivalo najavljivanju i praćenju raznih obljetnica, hodnji i protokolarnih susreta, a manje davanju pravodobnih i potpunih informacija javnosti, jedan od prvih poteza novog ministra svakako bi trebao biti izbor novog glasnogovornika, pogotovo zato što će se Banožićev rad, kao što je to bio slučaj s njegovim prethodnicima, ocjenjivati i kroz rad te službe.

Jedna od rijetkih vijesti iz vojnog sektora koja bi mogla imati pozitivan odjek u javnosti i koja novog ministra ne bi trebala zabrinjavati povlačenje je hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu, u kojem je Hrvatska prošle godine imala i prvi smrtni slučaj kada je skupnik Josip Briški poginuo u napadu autobombom. Hrvatska će povlačenje iz Afganistana, koje se očekuje početkom rujna, kompenzirati jačim doprinosom u misijama koje su bliže, poput one na Kosovu.

Sve u svemu, Banožića ne očekuje lak posao u jednom od zahtjevnijih resora, a ostaje nam vidjeti hoće li nakon četiri godine mandata završiti 'kao pukovnik ili kao pokojnik', odnosno hoće li ići linijom manjeg otpora i srezati sve što se srezati može te tako produbiti krizu u obrambenom sustavu ili će se pokazati kao uspješan menadžer koji će ipak uspjeti održati na životu barem neke od njegovih dijelova.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!