Hrvatska je na drugom mjestu u Europskoj uniji prema udjelu prihoda koji građani izdvajaju za dobrotvorne i vjerske svrhe te izravnu pomoć ljudima u potrebi. Pokazalo je to novo globalno istraživanje o navikama darivanja, prema kojem su građani Hrvatske tijekom 2025. u prosjeku izdvojili 0,8 posto svojih prihoda
Gotovo šest od deset Europljana tijekom 2025. novčano je pomoglo ljudima u potrebi, dobrotvornim organizacijama ili vjerskim zajednicama. Pokazalo je to Svjetsko izvješće o darivanju zaklade Charities Aid Foundation (CAF), prenosi Euronews.
U istraživanju je početkom 2026. sudjelovalo 60.443 ljudi iz 105 zemalja, a nacionalni uzorci uglavnom su obuhvaćali između 250 i 1000 odraslih osoba.
Prema rezultatima, najveći udio građana koji doniraju dobrotvornim organizacijama zabilježen je u Irskoj i Nizozemskoj. U Irskoj ih je bilo više od dvije trećine, nešto više nego u Nizozemskoj, a prosječne donacije u objema zemljama iznosile su oko 0,4 posto prihoda.
vezane vijesti
Rumunjska pokazuje drukčiju sliku. Dobrotvornim organizacijama doniralo je samo 27 posto stanovnika, ali su njihove donacije također u prosjeku dosegnule 0,4 posto prihoda.
Kada se zbroje donacije dobrotvornim organizacijama, izdvajanja u vjerske svrhe i izravna pomoć potrebitima, Rumunjska izbija na prvo mjesto u Europskoj uniji s prosječno darovanih 0,9 posto prihoda. Slijedi Hrvatska s 0,8 posto, a potom Irska s 0,7 posto.
Samohrani otac podijelio tone hrane, sada šalje traktor u Omiš: 'Da imam eure, dao bih...'
Najmanji ukupni udio prihoda izdvojen za donacije zabilježen je u Latviji, dok su Mađarska i Slovačka na začelju prema iznosima namijenjenima dobrotvornim organizacijama.
Nijedna članica EU-a nije među deset najdarežljivijih zemalja
U trima najvećim gospodarstvima Europske unije – Njemačkoj, Francuskoj i Italiji – ukupne donacije tijekom 2025. u prosjeku su iznosile samo 0,4 posto prihoda.
Premda je gotovo u cijelosti čine zemlje s visokim prihodima, Europa je najmanje darežljiv kontinent prema udjelu donacija u prihodima. Europljani su u prosjeku darovali 0,6 posto svojih prihoda, dok je svjetski prosjek iznosio jedan posto.
Izvan EU-a ističe se Ukrajina, u kojoj je novac darovao 61 posto stanovnika, a donacije su u prosjeku dosegnule 1,2 posto prihoda.
Izvješće pokazuje i snažnu povezanost između darivanja i osjećaja pripadnosti lokalnoj zajednici. U zemljama u kojima više od 80 posto stanovnika osjeća takvu povezanost prosječno se daruje triput više nego ondje gdje je osjeća manje od polovice građana.
Kome Europljani daruju novac?
Donacije dobrotvornim organizacijama najčešći su oblik darivanja u Europi. Tako je novac izdvojilo 38 posto ljudi, dok je 26 posto izravno pomoglo osobama u potrebi. U vjerske svrhe darovalo je 14 posto ispitanika.
Na svjetskoj razini najčešća je izravna pomoć potrebitima, za koju se odlučilo 36 posto ljudi.
Više od petine europskih donatora, njih 22 posto, poduprlo je organizacije koje djeluju u više zemalja. Norveška i Švedska jedine su europske države u kojima ih je podržalo više od polovice donatora. Najzastupljenija svrha među Europljanima bila je pomoć djeci i mladima, koju je poduprlo 29 posto donatora.
Paradoks: Najdarežljivije su siromašnije zemlje
Nigerija je prema izvješću najdarežljivija zemlja svijeta. Njezini su stanovnici u prosjeku darovali 2,8 posto svojih prihoda.
Svih deset zemalja na vrhu ljestvice pripada skupini država s niskim ili nižim srednjim prihodima. Osam ih se nalazi u Africi, a dvije u Aziji. U njima je novac darovalo 80 posto stanovnika, u usporedbi sa svjetskim prosjekom od 61 posto, a prosječno su izdvojili 2,1 posto prihoda. Od ukupnog darovanog novca, 45 posto dali su izravno ljudima i obiteljima u potrebi.
Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Japan, čiji su stanovnici u prosjeku darovali 0,2 posto prihoda, najmanje među 105 promatranih zemalja. Japanski nominalni BDP po stanovniku pritom je približno 28 puta veći od nigerijskog.
Japan je imao i najnižu razinu povjerenja u dobrotvorne organizacije, s prosječnom ocjenom pet od deset. Samo 15 posto stanovnika tijekom 2025. doniralo je takvim organizacijama.
Nemogućnost da si priušte donaciju kao glavni je razlog nedarivanja navelo 39 posto ispitanika. Taj je odgovor bio najčešći u zemljama s visokim prihodima, gdje ga je odabralo 44 posto ljudi, u usporedbi s 37 posto u ostalim državama.
Još 17 posto ispitanika radije je pomagalo na druge načine, uglavnom darivanjem robe, volontiranjem ili prikupljanjem novca.
