Do prije nekoliko godina činilo se da bi somalska vlada mogla okončati građanski rat u zemlji. No u međuvremenu islamisti ponovno imaju prevagu i stoje pred glavnim gradom. Kako je došlo do toga?
Somalski predsjednik Hasan Šeik Mohamud i ovog proljeća bio je samouvjeren. 'Za teroriste nema mjesta u Somaliji', izjavio je 69-godišnji šef države. No islamistička milicija Al Šabab u toj istočnoafričkoj zemlji ponovno je u usponu i približila se glavnom gradu Mogadišuu.
To je težak udarac za zemlju na Rogu Afrike, koja se već oko 20 godina bori protiv milicije bliske Al Kaidi. A još je 2022. godine izgledalo kao da bi somalska vlada mogla ponovno uspostaviti kontrolu nad državnim teritorijem, piše Deutsche Welle.
vezane vijesti
Nedostatak kapaciteta i prioriteta
No vojna se situacija ponovno okrenula u korist Al Šababa. Vlada i vojska nisu uspjele stabilizirati ponovno osvojena područja jer im je često za to nedostajalo kapaciteta, kaže Ulf Terlinden, voditelj ureda Zaklade Heinrich-Böll za Rog Afrike u Nairobiju. 'Jer, na kraju krajeva, nisu borbene postrojbe one pomoću kojih je teritorij osvojen te koje nakon protjerivanja Al Šababa mogu osigurati civilni poredak.'
Istodobno se čini da vlada uspostavu lokalnih upravnih struktura u ponovno osvojenim područjima na mnogim mjestima ne vidi kao prioritet. A zapravo bi trebala učiniti sve da država što brže postane vidljiva za stanovništvo: nudeći sigurnost, škole, bolnice, funkcionalno pravosuđe. Samo bi tako država dugoročno mogla steći relevantnost i legitimitet, smatra Terlinden. No to se uglavnom ne događa. Zbog tog propusta gubi lojalnost stanovništva, što ide u prilog miliciji Al Šabab.
Milicija mami novcem
Milicija je privlačna mnogima i zbog raširenog siromaštva. Prema Svjetskoj banci, više od polovice stanovništva živi ispod granice siromaštva te borba za ekonomski opstanak osobito mlade tjera da pristupe Al Šababu, u kojem i običnim borcima isplaćuju plaću do 300 američkih dolara, što otprilike odgovara plaći somalskog policajca. Prema procjenama Europske unije, Al Šabab ima do 12.000 boraca, a 'točan broj njih nije poznat', stoji u jednom izvješću EU-a.
Ova teroristička skupina u svakom slučaju ima dovoljno novca. Prema stručnjacima Ujedinjenih naroda za Somaliju, godišnje ubire oko 150 milijuna američkih dolara, a posljednjih čak 200 milijuna. I to ne samo u područjima koja vojno kontrolira, nego i u samom Mogadišuu.
Potvrdio je to još 2020. godine bivši sigurnosni savjetnik somalskog predsjednika Husein Šeik Ali. 'Oni oporezuju svu robu koja se uvozi i izvozi – isto kao i vlada', objasnio je, dodajući: 'Milicija se infiltrirala u mnoge državne institucije.' Stanovništvo nije imalo drugog izbora nego surađivati s Al Šababom. 'U protivnom bi osjetili posljedice', istaknuo je.
Hoće li Somalija izgubiti misiju Afričke unije?
Još jedan problem: unatoč nedavnim velikim neuspjesima, somalska vojska do 2029. godine trebala bi izgubiti svog najvažnijeg međunarodnog partnera – interventne snage Afričke unije (AU). One se, naime, od 2007. godine bore, s različitim mandatima i imenima, uz nju. Jer nakon raspada somalske države i svrgavanja posljednjeg diktatora Siada Barrea 1991. godine raspala se i nacionalna vojska. Interventne snage Afričke unije trebale su je podupirati dok ponovno ne bude mogla samostalno osigurati teritorij, vladu i stanovništvo, što još nije ostvareno.
Misija AU-a već se godinama postupno smanjuje u skladu s izvornom idejom i najkasnije za četiri godine trebala bi postati suvišna. No hoće li uopće toliko izdržati, trenutno je neizvjesno, upozorava Omar Mahmud, stručnjak za istočnu Afriku iz think tanka International Crisis Group. Jer za sada nije osigurano financiranje misije. Europska unija bila je od 2007. najveći financijer AU-a, no više ne želi gotovo sama snositi taj teret, a novi izvori novca još nisu pronađeni.
EU želi stabilnost u zemlji
Kako Europska unija ima velik interes da Somalija bude donekle stabilna, od 2007. godine uložila je oko 4,3 milijarde eura u sigurnost te zemlje. Kao prvo, međunarodne terorističke skupine, koje tamo mogu nesmetano djelovati i prikupljati novac, prijetnja su i Europi. Osim toga, siromaštvo, nedostatak perspektive i bezakonje potiču kriminal na moru. To je između 2007. i 2012. postalo bolno jasno, u razdoblju vrhunca piratstva ispred somalske obale. U to je vrijeme otprilike 180 teretnih i trgovačkih brodova oteto, a oko 860 napadnuto, što je težak udarac za međunarodnu pomorsku trgovinu. Jer Somalija izlazi na Adenski zaljev, jednu od najvažnijih svjetskih brodskih ruta.
Nekoliko međunarodnih mornaričkih misija, među njima i EU-ova misija Atalanta, pomoglo je da piratstvo prije desetak godina prestane. No od 2023. godine broj napada ponovno raste. 'Čak i ako nitko ne da dodatni novac, misija AU-a vjerojatno neće odmah biti okončana', kaže Mahmud, dodajući: 'Ali sigurno bi patili kapaciteti i sposobnosti postrojbi, a naravno i njihov moral.' S vremenom bi sposobnost Somalije da se obrani dodatno oslabila, smatra Mahmud, 'a to bi onda Al Šabab svakako iskoristio.'
