Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav na zajedničkoj sjednici s Odborom za zakonodavstvo jednoglasno je i bez rasprave usvojio konačni prijedlog ustavnih promjena koji se ni u čemu ne razlikuje od nacrta koji su u petak izglasali saborski zastupnici. Iako bi zastupnici već u srijedu trebali raspravljati o konačnom tekstu, a u petak o njemu i glasati dvotrećinskom većinom, nakon današnjih kritika ustavnih stručnjaka, čini se da će se oko nekih detalja u Saboru nastaviti konzultacije
Naime, nakon što se prošli tjedan o ustavnim promjenama oglasio predsjednik Ivo Josipović, svoje zamjerke danas je iznio i vanjski član Odbora za Ustav Branko Smerdel. Zasmetalo ga je to što o ustavnim promjenama gotovo da uopće nije bilo javne rasprave, jer javnost nije upoznata sa svim prijedlozima koji su došli, nego samo s onima koji su ušli u Nacrt ustavnih promjena.
'To je samo privid javnosti i javnog dijaloga. Zapisnici sa sjednica radne skupine skromniji su po sadržaju od onih kada se 1990. pisao Ustav, a tada nije bilo ni sličnih tehnoloških mogućnosti', rekao je Smerdel.
Sabor je, dodao je ovaj ustavni stručnjak, trebao razmotriti i prijedloge predsjednika Josipovića.
'Zaprepašćujuće je ignoriranje predsjednika. Zakasnio je na javnu raspravu. Pa molim vas lijepo. Svaki seljak zna da kum nije dugme, a predsjednik RH bogme nije isti kao svi ostali građani, osim toga je ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena i osim toga ga je morala izabrati svojim glasovima većina birača', rekao je Smerdel.
Govoreći o ustavnim promjenama, Smerdel se složio s Josipovićem da predloženi članak 5 Ustava bitno zadire u načela diobe vlasti, a tamo gdje nema diobe vlasti, rekao je Smerdel, nema ni Ustava. Članak 5 Ustava propisuje da se zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, zakon kojim se uređuju pitanja važna za izvršavanje dužnosti i rad Ustavnog suda RH te zakon kojim se uređuje provedba Ustava, donose po postupku određenom za promjenu Ustava, dakle u tri koraka. Međutim, Smerdelu je sporan dio u kojem stoji da Hrvatski sabor može, većinom glasova svih zastupnika, odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku određenom za promjenu Ustava.
'Ustavotvorac treba odrediti tko donosi zakone i na koji način, ako onaj koji donosi zakone to sam odlučuje, to je onda protivno načelima ustavnosti i rušenje Ustava. Upozoravam da se to ne bi smjelo dopustiti, a vidjet ćemo da se na dugi rok sve plaća', rekao je Smerdel.
Osim toga, s obzirom na to da je po Smerdelu preširoko određeno o kojim se pitanjima referendum ne može raspisati, predložio je da Ustavni sud procijeni spada li pitanje pod ove teme koje se ne mogu naći na referendumu.
'To je već i sada u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu određeno. Ali s iskustvom od ovog sada referenduma na temelju inicijative U ime obitelji, a i sada na temelju niza izjava iz visokih dužnosnika iz Vlade, bilo je najavljivano da se neće konzultirati Ustavni sud jer on nema što govoriti i da Ustavni sud ne može voditi Sabor. To je nerazumijevanje te ideje konstitucionalizma', rekao je Smerdel.
Na Smerdelove kritike nakon sjednice Odbora za Ustav osvrnuo se i član odbora Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista. Što se tiče odlučivanja o ustavnosti referendumskog pitanja, to je i do sada, upozorava Lesar, radio Ustavni sud. 'Dogovoreno je da se mijenja članak 95 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu gdje se utvrđuje redoslijed nadležnosti za ocjenu ustavnosti ponuđenog referendumskog pitanja (op. a., sukladno dogovoru na radnoj skupini ubuduće će se tražiti mišljenje Ustavnog suda nakon što inicijatori prikupe 5.000 potpisa). Ustavni zakon o Ustavnom sudu ima istu snagu kao Ustav pa je dovoljno da to bude propisano samo tamo', rekao je Lesar.
Što se pak tiče primjedbe vezane uz članak 5 Ustava, Lesar je kazao da se još vode konzultacije oko jedne rečenice.
Da bi o nekim Smerdelovim prijedlozima trebalo porazmisliti, slaže se i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor. 'Amandmani se mogu još uvijek podnositi do kraja rasprave, a za mene je jedan dio onoga što je gospodin Smerdel izgovorio tema za razmišljanje', rekla je Kosor.
Smerdelu je ipak zamjerila to što je još ranije rekao da su ustavne promjene plod političke trgovine te da se u njih išlo zbog dnevne politike.
'Uvijek do sada kada su se donosile promjene Ustava, bilo je razgovora u Saboru, jer on donosi Ustav dvotrećinskom većinom. To je uvijek produkt nekih dogovora, ali ja to nikako ne bih nazvala političkom trgovinom, jer trgovina je kad nešto dobijete za sebe, dakle, kad bi neki zastupnik ili stranka dobili nešto za sebe, onda bi se to moglo nazvati trgovinom. Ali kad se ovdje sučeljavaju različita mišljenja i onda se dio zastupnika složi oko neke ideje. To nije, kako su neki nazvali, vulgarna politička trgovina. Mislim da je najnužnije bilo urediti referendumski proces i da zbog toga treba mijenjati Ustav. Ne možemo taj prostor zauvijek ostaviti neuređen', rekla je Kosor.
S nekim Smerdelovim kritikama složio se i vanjski član Odbora za Ustav Dragan Zelić poručivši da je očekivao više demokratskih standarda što se tiče javne rasprave.
'Trebamo se prisjetiti motiva donošenja ustavnih promjena. Prvo se reklo da će se Ustav mijenjati zbog tzv. lex Perković, međutim kasnije smo uspjeli staviti da se Ustav mijenja i po pitanju referenduma i nekih drugih stvari. Očito je promjena Ustava možda bila motivirana svakodnevnim političkim događanjima što ne bi trebalo biti, ali, evo, mi smo na kraju uspjeli barem neke stvari popraviti. U ovoj fazi možemo biti zadovoljni, ali konačnu ocjenu oko referenduma ćemo dati kasnije', rekao je Zelić.
