Dok štrajk traje, otpad se gomila, a Zagrepčani se pitaju hoće li računi Čistoće svejedno stići u punom iznosu. Mogu li tražiti umanjenje za odvoz koji nije obavljen?
Jutarnji list provjerio je kakve mogućnosti imaju korisnici i što pokazuju dosadašnja iskustva s reklamacijama.
Korisnici kojima Čistoća nije odvezla otpad u vrijeme štrajka u Zagrebu mogu podnijeti prigovor na račun, no prema iskustvima Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, zahtjevi za povrat novca uglavnom se odbijaju.
Predsjednica udruge Ana Knežević kaže da se odbijanje obrazlaže time što Čistoća u općim uvjetima nema propisanu mogućnost povrata novca.
vezane vijesti
‘Mi, nažalost, danas imamo situaciju u kojoj kamioni Čistoće u neka naselja uopće ne dolaze te ljudi sami moraju svoje kante gurati do najbližeg mjesta gdje mogu predati otpad, ali i dalje moraju svaki mjesec podmirivati fiksni dio računa’, rekla je za Jutarnji.
Nema podataka o reklamacijama
Njezine tvrdnje nije bilo moguće potvrditi službenom statistikom. U izvješćima Čistoće i Holdinga nisu pronađeni podaci o broju prihvaćenih reklamacija ni najnoviji pregled razloga zbog kojih se građani žale.
Čistoća je u 2024. zabilježila 19.131 prigovor, odnosno 4,65 posto u odnosu na ukupan broj korisnika, ali nije objavila koliko ih je prihvatila. U Holdingovu Izvješću o održivosti za 2023. navodi se da je Čistoća primila 30.585 e-mailova, većinom zbog neizvršenog odvoza otpada. Ni ondje nisu navedeni ishodi prigovora.
Detaljniji podaci postoje za Povjerenstvo za reklamacije potrošača Holdinga, koje odlučuje u drugom stupnju. Oni obuhvaćaju sve podružnice, pa se iz njih ne može izdvojiti samo Čistoća.
Povjerenstvo je u 2025. zaprimilo 262 prigovora i prihvatilo njih 24, odnosno devet posto. Odbijeno je 206, ili 78 posto, za 16 nije bilo dovoljno dokaza, a za još 16 Holding nije bio nadležan. Nije poznato koliko korisnika uopće iskoristi mogućnost žalbe u drugom stupnju.
'Nekad se dogovorimo, nekad ne'
Tajnik potrošačke udruge Tomislav Lončar član je tog sedmeročlanog tijela. Samo dvojica članova predstavljaju udruge, dok su ostali djelatnici Grupe.
‘Članovi udruga u Povjerenstvu u manjini su te naše odluke ostali članovi Povjerenstva mogu nadglasati. Nekad se uspijemo dogovoriti, nekad ne’, rekao je Lončar.
Korisnici se nakon odluke Povjerenstva mogu žaliti Državnom inspektoratu, ali zasad se čini da to čini vrlo malo njih.
