REAKCIJE NA ISPAD

Slučaj Glunčić: Ostavka, smjena ili izostanak odgovornosti?

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 19.01.2017 00:02
  • Objavljeno 12.12.2016 u 14:50
Matko Glunčić

Matko Glunčić

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic

Hoće li Matko Glunčić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, biti smijenjen s funkcije zbog skandaloznog objašnjenja da su rezultati hrvatskih učenika na testovima PISA loši jer su 'u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine', dok istovremeno 'u nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu'? Iako upozoravaju na veliku težinu Glunčićevih riječi, tportalovi sugovornici - saborski zastupnici Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi te predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić - nisu, čini se, optimistični po pitanju njegove smjene

Nakon što je u emisiji 'Točka na tjedan' televizije N1 u nedjelju iznio sramotno objašnjenje za loš plasman hrvatskih učenika, državni tajnik Glunčić nastojao je kasnije istog dana iskontrolirati štetu nemuštom isprikom na HRT-u. Međutim, umjesto da se pospe pepelom zbog svoje sramotne nestručnosti i diskriminacije učenika, Glunčić se ukopao još dublje. Zapetljan u vlastitoj nesuvislosti, on se 'unaprijed ispričao ako je netko krivo shvatio njegovu izjavu'.

Ujedno, tajnik je potvrdio da se čuo s nadređenim ministrom Pavom Barišićem, kojega je obavijestio o izjavi, tako da 'bude spreman na ovu medijsku pompu koja će se sada dogoditi'. Upitan misli li da je medijska pompa nepravedna, kaže kako misli da ona to nije.

'Kao prvo, nisam političar, tako da nisam navikao na te političke izjave. Ja sam kao prvo stručnjak, odmah sam nakon emisije shvatio da u principu to što sam izrekao nije politički korektno', rekao je Glunčić, nanovo se ispričavši i u ponedjeljak.

Podsjetimo, taj državni tajnik nedavno se iznebuha pojavio na sjednici Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, nakon koje je akademik Vlatko Silobrčićpodnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora zbog nemogućnosti da procesuira slučaj navodnog plagijata ministra znanosti Pave Barišića. Silobrčić je Glunčiću rekao da se vidi koliko je Ministarstvu stalo do neovisnosti Odbora kad je on bio poslan da kontrolira štetu.

Pupovac: Primjer indirektne školske eugenike

Milorad Pupovac, koji je još jučer osudio izvornu Glunčiću izjavu, danas za tportal komentira i njegovo naknadno objašnjenje. Za početak, kaže da jenedopustivo da ta vrsta iskaza biva izrečena od predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, jer je to ministarstvo 'posljednje iz čijih bi se redova trebale širiti predrasude, stereotipi, šovinizam i indirektna eugeničnost ili eugenika'.

'Nema nikakve sumnje da se doktor Glunčić teško ogriješio o etiku akademske zajednice i o kodeks ministarstva kojem pripada. Ničim nije argumentirao tobožnju stručnost svojeg iskaza, a one koji su ga zbog toga kritizirali, proglašava predstavnicima političkoga govora, a ne stručnoga. Na njegovu nesreću, u toj stvarine može biti razlike između akademskog i političkog govora, jer to su minimalne etičke i ustavne te minimalne vrijednosti današnje civilizacije', kaže Pupovac.

On, stoga, smatra da je Glunčić nanio veliku štetu svojem ministarstvu, veliku štetu ugledu zemlje i vrlo ozbiljnu povredu temeljnih vrijednosti kako stručne tako i političke zajednice. 'Što će s njim ministar uraditi, ne znam. Kako će se dr. Glunčić nositi s tim, također ne znam. Ali za nastavak obavljanja tog posla neophodno je jasno distanciranje od te vrste predrasuda, stereotipa, provincijalnog šovinizma i indirektne školske eugenike', ponavlja Pupovac.


Stipić: Glunčić nesvjestan, no što je s njegovim šefovima?

Željko Stipić
podsjeća da je 'nama Hrvatima za slab rezultat uvijek nekako kriv netko drugi'.

'Obično se krivnja svaljuje na nekakvog suca, zato me ne čudi Glunčićev pokušaj da krivnju za slabije rezultate naših učenika prebaci na pogreške onih koji su istraživanje provodili. Skandalozno je da se izlika ovog puta nalazi u učenicima s posebnim potrebama i učenicima iz reda nacionalnih manjina', ocjenjuje Stipić, kojemu je u ovom trenutku teško procijeniti hoće li uslijediti ostavka, smjena ili izostanak odgovornosti.  U svakom slučaju, svođenje izjave na gaf, za čim je posegnuo Glunčić, pokazuje da sam državni tajnik 'nije svjestan ozbiljnosti svoje izjave'. 'A jesu li težine njegove izjave svjesni njegov šef i njegovog šefa šef, to će se valjda vidjeti vrlo brzo. Izostane li odgovornost, bit će to znak da vlast staje iza svojih sljedbenika čak i kad joj oni nanose veliku štetu', zaključuje Stipić.

Veljko Kajtazi, zastupnik 12 nacionalnih manjina u Saboru, između ostalih i romske, kaže da ne zna je li Glunčić ciljao na romsku nacionalnu manjinu, ali 'svakako da učenike ne treba dijeliti na nacionalnoj osnovi u ovakvim istraživanjima niti se to čini'.

'Želim posebno naglasiti da u takvim istraživanjima treba uvijek imati reprezentativan uzorak učenika, a samim time u tu statistiku ulaze i učenici koji su pripadnici nacionalnih manjina kao integralan dio našeg društva. kad bismo posebno izdvojili učenike pripadnike nacionalnih manjina sigurno bismo došli do saznanja da među njima i odličnih i vrlo dobrih, dobrih itd., odnosno da se ne razlikuju od svojih vršnjaka', kaže Kajtazi za tportal.

Kajtazi upozorava da su pripadnici romske nacionalne manjine posebno ugroženi na području obrazovanja.

'Posebno me brine činjenica da je ta negativna statistika u Republici Hrvatskoj iznad europskog prosjeka za oko 10 posto. S druge strane ne mislim da su ministarstva i prethodne Vlade učinile dovoljno da takvu statistiku izmijene. Ako pogledate prijedlog Državnog proračuna, vidjet ćete da se u 2017. predviđaju čak i manja sredstva za stipendije namijenjene romskoj nacionalnoj manjini. Na tom tragu ja upozoravam da treba povećati i trajanje predškola za pripadnike romske nacionalne manjine, da na vrijeme moramo raspisivati natječaje za stipendije i činiti sve da smanjimo tzv. drop-out koji je posebno visok kod Roma', nabrojio je Kajtazi.

U tom kontekstu, dodaje, nije bitno tko će dati ostavku nego što ćemo napraviti da se takvo stanje promijeni. 'Ako za četiri godine budemo imali iste statističke podatke, onda bi sasvim sigurno netko za to trebao i odgovarati', zaključio je Kajtazi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!