Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Matko Glunčić, komentirao je rezultate OECD-ova najvećega svjetskog obrazovnog istraživanja znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015. 

'Rezultati nisu katastrofični, kako se predstavlja. U čitalačkoj smo pismenosti postigli napredak od 11 bodova, iako smo i dalje ispod prosjeka. Ali to pokazuje da idemo naprijed. Čitalačka pismenost je bitna za sva ostala usvajanja znanja. Ispred Izraela smo u znanosti.

Matematika je ostala tu negdje, ali smo u rangu SAD-a i Izraela, koji su znanstveno mnogo ispred nas. Malo je problematično prirodoslovlje, gdje smo pali za 15 bodova u odnosu prema prije 9 godina. Sve su europske zemlje pale u prirodoslovlju, ali mi smo tu opet u rangu Mađarske i Islanda. Te rezultate moramo uzeti s malom sumnjom. Ovo što kažem, nije opravdanje. Moramo uložiti sve resurse kako bi se stanje poboljšalo', pojasnio je.

Upitan za paradoks kako u hrvatskim školama imamo dvije trećine odlikaša i vrlo dobrih, a na međunarodnim istraživanjima Hrvatska postiže ispodprosječne rezultate, Glunčić je odgovorio: 'U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. U nas su u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno. Imamo inflaciju odlikaša, a većina njih nisu pravi odlikaši. Lani kada je 15. gimnazija organizirala prijamni ispit, 40 posto njih nije uspjelo položiti te ispite. Preveliki je pritisak roditelja, onda profesori dijele te ocijene'.

Učenici se nisu proslavili, znate li riješiti PISA-in test?

'Kada pogledate strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije, ima 38 ciljeva. Samo jedan od tih ciljeva je cjelovita kurikularna reforma. Kvalitativni cilj koji očekujemo moramo opremati naše kabinete, prije svega STEM kabinete, opremom. Učenici moraju vidjeti eksperimente. Moramo povećati društveni status naših nastavnika', istaknuo je planove za budućnost.

Upitan što se upravo događa s kurikularnom reformom, Glunčić je kazao: 'U ovom prijedlogu proračuna izdvojeno je dvostruko više novca nego prošle godine. Izdvojeno je 9,5 milijuna kuna koje otpadaju na kurikularnu reformu. Kako je ministar rekao, to ne smije biti samo reforma kurikuluma'.